Preuzmi u pdf formatu - Documenta

iz Srbije koja se zbog rata u Bosni i Hercegovini naπla pod udarom
meappleunarodnih sankcija. Srpske su snage povremeno granatirale
hrvatske gradove (Zadar, Biograd, ©ibenik i druge) u kojima je stradalo
stanovniπtvo i imovina. Dalmacija je trpjela teπke redukcije struje
zbog oπteÊenja hidroelektrane PeruËa. Hrvatska je vojska provela
nekoliko manjih vojnih akcija kojima je stavila pod svoju kontrolu
neka strateπki i gospodarski vaæna podruËja (vidi kartu). Zbog tih je
akcija viπe tisuÊa Srba napustilo svoja sela, a bilo je ubojstava civila
i paleæa imovine (npr. na podruËju Medaka).
Rat u Bosni i Hercegovini 1992.-1995.
U Bosni i Hercegovini su potkraj 1990. godine doπle na vlast
nacionalne stranke s razliËitim idejama o buduÊnosti zemlje. Dok su
Muslimani-Boπnjaci i dio Hrvata zagovarali cjelovitu zemlju, Srbi i
dio Hrvata teæili su njezinoj podjeli i pripajanju dijelova Srbiji,
odnosno Hrvatskoj. Na referendumu u oæujku 1992. godine veÊina
graappleana se ipak izjasnila za neovisnost Bosne i Hercegovine.
No, referendumu se nisu odazvali Srbi i nisu prihvatili njegove
rezultate. VeÊ u travnju su proglasili svoju dræavu ∑ Republiku Srpsku.
Srpske su snage zapoËele vojne akcije u kojima su zaposjele 70%
teritorija Bosne i Hercegovine. Glavni grad Sarajevo dræale su pod
opsadom viπe od tri godine. Potporu im je pruæala JNA i MiloπeviÊev
reæim, zbog Ëega je UN nametnuo Srbiji gospodarske i politiËke
sankcije.
Hrvatske i boπnjaËke snage su u poËetku suraappleivale u obrani. No,
poËetkom 1993. je doπlo do njihovih meappleusobnih sukoba koji su u
srednjoj Bosni i u Hercegovini prerasli u hrvatsko-muslimanski rat.
Kako su bosanskohercegovaËki Hrvati uæivali pomoÊ i podrπku tadaπnjih
vlasti u Zagrebu, sukob se nepovoljno odrazio i na Hrvatsku koja se
naπla na rubu meappleunarodnih sankcija. Angaæiranjem SAD-a sukob je
prekinut u veljaËi 1994. godine te je sklopljen sporazum o uspostavi
hrvatsko-boπnjaËke federacije.
Ljudska cijena rata u Bosni i Hercegovini bila je daleko najviπa
od svih sukoba na podruËju bivπe Jugoslavije. PoËinjeni su brojni
zloËini i nasilja nad civilnim stanovniπtvom, ponajviπe nad Muslimanima-
Boπnjacima i Hrvatima na podruËju pod srpskom kontrolom. Stradale
su desetine tisuÊa ljudi. Sluæbenih podataka nema, no procjene govore
i o 150.000 stradalih. Osnivani su koncentracijski logori i namjerno
uniπteni brojni vjerski objekti i niz vrijednih kulturnih spomenika.
Stotine tisuÊa ljudi su prognane iz svojih domova i izbjegle u susjedne
i druge dræave.
Izbjeglice iz Srebrenice. U bosanskohercegovaËkom ratnom sukobu muslimansko stanovniπtvo
je teπko stradalo. NajveÊi se zloËin dogodio u gradiÊu Srebrenici 1995. godine, gdje su
srpske snage nakon zauzimanja grada poubijale viπe tisuÊa zarobljenih vojnika i civila.
Takoappleer, posvuda su namjerno uniπtavani spomenici islamske kulture poput Ëuvene dæamije
u Banja Luci.
U hrvatsko-boπnjaËkom ratu stradalo je viπe tisuÊa ljudi na obje strane. Vrhunac hrvatskoboπnjaËkog
rata dogodio se u Mostaru. Grad je bio podijeljen izmeappleu zaraÊenih strana, a
njegov zapadni dio proglaπen je glavnim gradom Hrvatske Republike Herceg-Bosne. U
meappleusobnim granatiranjima grad je pretrpio teπka razaranja, naroËito njego istoËni dio.
»uveni Stari most sruπile su 1993. godine hrvatske snage. Most je obnovljen 2004. godine.
25