Preuzmi u pdf formatu - Documenta

Vlastiti život Dodatka bio je vidljiv vrlo rano. Vesna Škare Ožbolt komentirala ga je u Političkom ljetu
Jutarnjeg. 17
Večernji list 18 donio je veliki članak o oskvrnuću biste Franje Tuđmana u Velikoj Gorici. Na temelju glasina
o oštećenju sin pokojnog predsjednika Novom listu je izjavio da: Nije ni čudo da se događaju takve stvari u
ovoj atmosferi potpuno politički oprečnih poruka gdje i udžbenici o Oluji i Domovinskom ratu šalju poruke koje
stvaraju potpunu pomutnju…. 19 Laknulo nam je kada se pokazalo da oni koji su štetu „otkrili“, nisu primijetili
da su naočale na bisti uvijek bile samo stilizirane, kako je potvrdio skulptor Mladen Mikulin. 20 Bista, dakle,
nije (sic!) bila oštećena.
Bivša ministrica prosvjete Ljilja Vokić obratila se u svojem rukom pisanom tekstu prije svega srpskoj
zajednici u Hrvatskoj. 21 Kao ni mnogi drugi, ona uopće nije shvatila da ovo nije bio tekst samo za male Srbe u
Podunavlju, nego za svu hrvatsku djecu po HNOS-u. Najzanimljiviji je dio njezina pisma Fokusu (kojeg nema,
primjerice, u Večernjem listu 22 ) u kojem objašnjava kako je Gabrielle Mazza, visoki dužnosnik Vijeća Europe
od nje tražio petogodišnji moratorij na podučavanje o Domovinskom ratu. Ministrica Vokić je pristala, dodajući
da „Srbi i tako uvijek imaju svoju sliku povijesti“ (pretpostavljam da je mislila na autentičnu srpsku povijesnu
istinu). Separat koji je tada dogovoren, u njezinoj interpretaciji, trebao je biti tekst o srpskoj povijesti od
„Stevana Nemanje preko Kosovske bitke“ i to je, napisala je, plaćeno SKD Prosvjeti. Mazzu inače poznajem
dobro. Sadržaj naših razgovora, koji bi ovdje doista dobro „sjeo“, ne želim, ne mogu, iznositi.
Najskandalozniji nastavak ovoga rukavca priče objavljen je u Večernjem listu u kojem je bivša ministrica
objasnila kako je u svoje vrijeme predložila da se „za izradu separata mogu angažirati i beogradski profesori
’0’!!! 23 Da hrvatska ministrica prosvjete zaobilazi sve naše stručnjake koji se bave poviješću, pa i poviješću Srba
u Hrvatskoj i nudi da to pišu stranci, meni je skandal prvoga reda. Zar ministrica nije tada trebala inzistirati na
povijesti koja je doista povijest srpske zajednice u Hrvatskoj Valjda je za Srbe u Hrvatskoj važnije objasniti
zašto su se Moravice u Gorskom kotaru zvale „Srpske“, zašto je bana Jelačića rukopoložio patrijarh Ta su
pitanja, mislim, važnija od određenih problema Despotovine ili politike predsjednika srpske vlade Piroćanca.
Mislim isto tako da bi bilo bolje da se uspjela izboriti da Talijani u Hrvatskoj u dodatnim materijalima uče
povijest svoje prisutnosti na tlu Hrvatske, a ne samo povijest Italije.
TVRTKO JAKOVINA:
„DODATAK ZA
NAJNOVIJU
POVIJEST“
U MEDIJIMA
Jedino pisano reagiranje iz struke bila je kolumna gosta-komentatora prof. dr. Nevena Budaka u Večernjem
listu 17. kolovoza. 24 Budak je tamo bio gost-kolumnist i to je i ostao još nekoliko tjedana poslije. Tako da je na stranicama
lista koji nas je najviše napadao iznio jedinu obranu kojoj autor nije bio drugi novinar. Bilo je to dovoljno da
ga se napadne u Fokusu u broju od 26. kolovoza. 25 U istome broju toga tjednika objavljen je i najduži tekst o cijeloj
aferi. 26 Tekst dr. Ante Bežena podsjetio me je na nastavu matematike u srednjoj školi. Njemu je u cijelom slučaju
17 Jutarnji list, 30. 7. 2005. (Zagrebu treba jedna ulica za prostituciju; Boris Vlašić).
18 Večernji list, 31. 7 2005.
19 Novi list, 31. 7. 2005.
20 Večernji list, 1. 8. 2005. (Policija traži vandale, a bista Tuđmana netaknuta).
21 Fokus, 26. 8. 2005. (Protiv iskrivljene slike povijesti).
22 Večernji list, 14. 8. 2005. (Gdje je separat Pupovca i Uzelca). Ljilji Vokić odgovorili su prof. dr. Slobodan Uzelac i prof. dr. Milorad Pupovac u Večernjem
listu, 16. 8. 2005.
23 Večernji list, 17. 8. 2005.(Hrvatska povijest ne smije u separat).
24 Večernji list, 17. 8. 2005. (Separat na prijekom sudu).
25 Fokus, 26. 8. 2005. (Korijeni Vojislava Šešelja).
26 Fokus, 26. 8. 2005. (Kome treba Dodatak udžbenicima za najnoviju povijest).
73