Preuzmi u pdf formatu - Documenta

prihvaćanja udžbenika, zatražilo od autora očitovanje o primjedbama koje je uputio Memorijalno-dokumentacijski
centar Domovinskog rata. 10
No što nam to sve govori o tome kako se hrvatsko društvo suočava s izazovima vremena u kojem živimo
Željela bih se ovdje osvrnuti na jedan drugi slučaj. U veljači 2005. godine francuski je parlament usvojio Zakon
u kolonijalizmu, dio kojeg je i članak u kojemu se traži da „školski programi posebice prepoznaju pozitivnu ulogu
francuske prekomorske prisutnosti, osobito u Sjevernoj Africi“ 11 . Izglasavanje zakona nije izazvalo samo burne
međunarodne reakcije (primjerice, u Alžiru), nego i proteste francuske historiografske zajednice. Brojni povjesničari,
nastavnici i studenti povijesti potpisali su peticiju kojom se traži povlačenje spornog zakona. Konačno, početkom
2006. godine francuski predsjednik Jacques Chirac najavio je povlačenje zakona zato što izaziva „podjele među
Francuzima“ te istodobno izjavio kako „u Republici ne postoji službena verzija povijesti“ niti se „povijest ne može
pisati pomoću zakona“. 12
Ova epizoda omogućava da se povuku zanimljive paralele s hrvatskom situacijom. Upozoravaju kako se ovakvi
slučajevi događaju i zemljama s većom i dužom demokratskom tradicijom od Hrvatske, ali i kako odgovori koji društvo
daje na takve izazove mogu biti drugačiji od onih na koje smo u Hrvatskoj navikli. U oba slučaja — francuskog
Zakona o kolonijalizmu (koji nije prvi takav zakon kojim se pokušavaju regulirati povijesni događaji) i hrvatskih
deklaracija o Domovinskom ratu i Oluji — država pokušava propisati što i kako treba misliti o povijesti. U oba slučaja
ovakvi se potezi pokazuju štetnima, ne i najmanje zbog toga što se nastoje nametnuti ultimativne naracije koje bi
trebale okončati legitimne debate o prošlosti. Njihov efekt je zato najčešće upravo suprotan — favoriziranje jedne
verzije najčešće stvara podijeljena sjećanja i dovodi do novih podjela u društvu.
No u francuskom slučaju, više od 1000 povjesničara potpisalo je peticiju protiv ovog zakona. U Hrvatskoj je,
naprotiv, 20 akademika i 18 povjesničara potpisalo Otvoreno pismo u kojemu se traži da politički motivirane deklaracije
služe kao smjernice u pisanju udžbenika. „Ne mogu prihvatiti da vlast diktira nastavnicima sadržaj njihovih
lekcija“, rekao je o spornom zakonu jedan francuski povjesničar. 13 „Obveza je pisaca udžbenika [...] da se drže
Izvješća Ustavnog suda Republike Hrvatske... [...] Trebamo li ovdje spomenuti i Deklaraciju Sabora o Domovinskom
ratu i Oluji i Bljesku“, tvrde hrvatski akademici i povjesničari. 14 Također, dio hrvatske akademske zajednice smatra
postojanje pluralizma udžbenika jednim od većih problema nastave povijesti, a neki se otvoreno zalažu za povratak
na jedan udžbenik po razredu. 15 Štoviše, u dobrom dijelu historiografije prevladava stav o nastavi povijesti koja
prvenstveno služi odgojnim ciljevima, pri čemu glavnu ulogu imaju „ispravne“ vrijednosne prosudbe i oblikovanje
nacionalno svjesnih građana.
Naravno, ovakvi stavovi nisu ništa novo. Nastava povijesti u Hrvatskoj je tijekom 20. stoljeća uvijek imala
određenu misiju i (pre)često se (zlo)upotrebljava(la) kao sredstvo legitimizacije određenih ideologija i političkih
ciljeva. Rasprave o Dodatku 2005. godine i o udžbenicima za osmi razred 2007. godine su sa svoje strane upozorile
na probleme proizašle iz načina poučavanja povijesti koji je dugoročno obilježen duboko ukorijenjenom predodžbom
o predmetu koji treba prenositi samo jednu i jedinu moguću „povijesnu istinu“. Na temelju tih debata moglo bi se
zaključiti da se nastava povijesti u ovom trenutku nalazi u svojevrsnom međuprostoru u kojemu se stara paradi-
10 Dopis (u posjedu autorice) potpisao je ravnatelj Ante Nazor, a iste je primjedbe iznio u svojem intervjuu Hrvatskom slovu. Za cijeli bi se tekst moglo
ukratko reći kako je njegovo osnovno obilježje da se nude pojednostavljeni odgovori na kompleksna pitanja, a vlastite prosudbe i interpretacije
proglašavaju povijesnim činjenicama.
11 http://mondediplo.com/2005/06/19colonisation; http://www.csmonitor.com/2006/0104/p01s02-woeu.html; http://news.bbc.co.uk/2/hi/
europe/4552473.stm
12 http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4580842.stm; http://www.csmonitor.com/2006/0104/p01s02-woeu.html
13 http://www.guardian.co.uk/france/story/0,11882,1460104,00.html
14 Povijest u nastavi, 9/2007., str. 8.
15 Vidjeti primjerice izjave pojednih povijesničara u članicima Sedam povijesničara o udžbenicima: Svima jedinica iz Domovinskog rata (Jutarnji list,
2. 5. 2007.) I Činjenice, a ne politka (Večernji list, 14. 4. 2007.).
108