Preuzmi u pdf formatu - Documenta

„DODATAK ZA NAJNOVIJU POVIJEST“ U MEDIJIMA
ili
Kako čitati sekundarne izvore u 21. stoljeću
doc. dr. sc. Tvrtko Jakovina
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Kad me je 26. srpnja 2005. nazvala Irena Kustura iz Večernjeg lista, Filozofski fakultet u Zagrebu bio je
uglavnom prazan. Iznenađen sam tonom, bojom glasa. „Vi ste jedan od autora separata koji su mnogi povjesničari
ocijenili jako, jako lošim. Kako to možete komentirati“ pita. Takvu je ocjenu na tribini HVIDRA-e u Zagrebu, jednom
od brojnih sličnih okupljanja koja su se održavala uoči desete obljetnice Oluje, iznio moj kolega dr. Josip Jurčević,
povjesničar iz Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“. Iznenađen sam, ali nešto slično smo ionako očekivali. Jurčević
nije bio uključen u nijednu dionicu ovoga projekta. Tijekom izrade Dodatka s državnim tajnikom dr. Nevijem
Šetićem dogovorili smo se da mi ne govorimo ništa. Ministarstvo će biti to koje će zaštititi nas, projekt, sebe kao
naručitelja.
Nekoliko minuta poslije zovu me s Nove TV. Nešto ljubazniji ton. Odgovaram slično, objašnjavam da ne smijem
davati izjave. Doduše, odgovorio sam na novinarkin upit i objasnio da je u tom pučkoškolskom tekstu ponešto
skraćeno i pojednostavljeno. Pitam novinarku ne misli li da je u udžbenicima skraćen prikaz Francuske revolucije
ili književnog stvaralaštva Miroslava Krleže Može li, napokon, drugačije
Iste smo večeri na nacionalnoj televiziji ugledali najavu za sutrašnji Večernjak: Skandalozan sadržaj udžbenika
hrvatske povijesti. Srpska agresija postala građanski rat. Autori Oluju proglasili zločinačkom akcijom! piše
na naslovnici. 1 Novine sam kupio istu večer. U tekstu su naša imena posebno izdvojena. Slijedila je u to vrijeme
središnja informativna emisija Nove TV 24 sata. Bivši kolega iz Instituta i čovjek koji radi u znanosti, pa valjda
tako mora i pristupati povijesnim izvorima, Josip Jurčević s otvorenom stranicom Dodatka na kojoj smo pisali o
Bljesku i Oluji, kaže kako se u tekstu „Bljesak“ nigdje ne spominje! Navodno je sve u separatu relativizirano s
krajnjim ciljem da se Hrvatska u konačnici proglasi krivom za rat! Posebno su zastrašujuće bile reakcije čitatelja
koji su komentirali članak Zvonimira Despota i Irene Kusture. Vjerojatno se ta Snježana zove prije Snežana Koren,
Magdalena možda Judina Najbra, a o Tvrtku ne bih, svi čuveni Hrvati s tim imenom se vjerojatno okreću u grobu.
A Ministarstvo, o kojem je riječ, možda nije bilo hrvatsko Ministarstvo, već srpsko…, pisao je jedan čitatelj. 2 Pa red
udarca na Filozofski fakultet, pa na Stjepana Mesića, odnosno „trenutno izdajničko komunističko-četničko-udbaški
režim Mesić-Pupovac-Račan-Sanader“, pa o uvođenju Hrvatske u Treću Jugoslaviju… Bilo je i suprotnih tonova, ali
tada mi je bilo najteže. Sve dok se nije čula naša strana.
1 Večernji list, 27. 7. 2005.
2 www.vecernji-list.hr; Lion Queen, 27. 7. 2005., poslano u 09:49.
68