Preuzmi u pdf formatu - Documenta

More documents

Recommendations

Info

Putovi prema raspadu Jugoslavije Tijekom osamdesetih godina ideja o jugoslavenskom „bratstvu i jedinstvu“ gubila je na snazi. U svim dijelovima SFRJ jaËali su nacionalni osjeÊaji, a ponegdje i radikalne nacionalistiËke ideje. U prvi plan je doπlo pitanje poloæaja Srbije i Srba u Jugoslaviji. To je pitanje napose doπlo do izraæaja u tekstu koji je nastao 1986. godine ∑ Memorandumu Srpske akademije nauka i umetnosti. Tekst je izazvao snaæne reakcije javnosti. Srpski nacionalizam osobito je ojaËao nakon πto se Slobodan MiloπeviÊ uËvrstio na vlasti (1987.) i poËeo provoditi ove zahtjeve u djelo. Do poËetka 1989. godine ograniËena je autonomija dviju pokrajina, a potom su MiloπeviÊevi pristaπe doπli na vlast i u Crnoj Gori. Prevlast Srbije u Jugoslaviji MiloπeviÊ je pokuπavao ostvariti centralizacijom vlasti i uvoappleenjem izbora za jedan od domova Savezne skupπtine po naËelu „jedan Ëovjek ∑ jedan glas“. Zbog tih su se zahtjeva ostale republike osjetile ugroæenima. Jugoslavija se tako podijelila u dva tabora. Na jednoj su strani bile Srbija i Crna Gora, a na drugoj ostale jugoslavenske republike, iako je i meappleu njima bilo razlika u stavovima. BuduÊi da su se u Predsjedniπtvu Jugoslavije i dalje raËunali glasovi predstavnika Vojvodine i Kosova, sada pod srpskom kontrolom, odnos glasova bio je izjednaËen (4 prema 4). Predsjedniπtvo Jugoslavije sve je teæe donosilo odluke, a politiËki æivot u Jugoslaviji postajao je sve sloæeniji. Izvor 1 U Memorandumu se na 40-ak stranica razmatrao poloæaj Srbije i Srba u Jugoslaviji. Pritom su iznesene sljedeÊe tvrdnje: • Glavni uzrok gospodarske i politiËke krize u Jugoslaviji je jaËanje republiËkih dræavnosti, naroËito Slovenije i Hrvatske. • Republike su postale nacionalne dræave koje prijete jedinstvu Jugoslavije. • Srbija je u Jugoslaviji u politiËki i gospodarski neravnopravnom poloæaju. • Srpski narod je podijeljen izmeappleu jugoslavenskih republika i pokrajina. Treba uspostaviti „puni nacionalni i kulturni integritet srpskog naroda, nezavisno od toga u kojoj se republici ili pokrajini nalazi“. ©to misliπ, zaπto je ovaj tekst potaknuo snaæne reakcije Kakve su te reakcije mogle biti Gdje su, po tvojem miπljenju, bile najsnaænije MiloπeviÊevi pristaπe su organizirali mitinge podrπke srbijanskom rukovodstvu po Srbiji i njezinim pokrajinama. Pokuπavali su organizirati sliËne mitinge i u ostalim dijelovima Jugoslavije. 10
Izvor 2 Godine 1989. obiljeæavala se 600. godiπnjica bitke na Kosovom polju. Vaænu je ulogu u njegovu obiljeæavanju imala i Srpska pravoslavna crkva, koja je sve snaænije angaæirala u srpskoj javnosti. Srediπnja proslava odræana je na Gazimestanu kod GraËanice. Ovo je ulomak iz govora Slobodana MiloπeviÊa koji je snaæno odjeknuo u cijeloj zemlji (prema: NIN, 2.07.1989.): Sticajem druπtvenih okolnosti ovaj veliki πeststogodiπnji jubilej kosovske bitke dogodio se u godini u kojoj je Srbija, posle mnogo godina, posle mnogo decenija, povratila svoj dræavni, nacionalni i duhovni integritet [...] Kosovsko junaπtvo veÊ πest vekova inspiriπe naπe stvaralaπtvo, hrani naπ ponos, ne da nam da zaboravimo, da smo jednom bili vojska velika, hrabra i ponosita, jedna od retkih koja je u gubitku ostala neporaæena. ©est vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama i pred bitkama. One nisu oruæane, mada i takve nisu iskljuËene. Ali bez obzira kakve da su one, bitke se ne mogu dobiti bez odluËnosti, hrabrosti i poærtvovnosti. [...] O kojim dogaappleajima govori MiloπeviÊ u prvom dijelu Kako ih prikazuje S kojim se ciljem poziva na povijest Koje su reËenice drugi mogli smatrati prijetnjom O izvorima: Javni govori obiËno se pomno pripremaju. Imaju svoj cilj i namijenjeni su odreappleenoj publici. Mogu sadræavati obeÊanja, programska naËela, upozorenja, prijetnje itd. Ti govori i njihovi dijelovi mogu biti namijenjeni izravnim sluπateljima, ali i drugim skupinama do kojih Êe doprijeti putem medija. Ovi su dogaappleaji izazvali reakcije u ostalim republikama, naroËito u Sloveniji. No, dok se slovensko vodstvo odluËno usprotivilo MiloπeviÊevoj politici, odgovor hrvatskog vodstva gotovo je izostao. „Hrvatska πutnja“, kako se to nazivalo u javnosti, dijelom je bila posljedica dogaappleanja iz 1971. godine. Ipak se u obje republike od sredine 80-ih osjeÊala postupna demokratizacija æivota. Pojavljuje se alternativni tisak i poËinju emitirati prve alternativne radio stanice. Iznose se nacionalni programi, a postojeÊi jugoslavenski okvir i odnosi unutar federacije sve se viπe smatraju smetnjom za daljnji razvoj. Slom komunizma u Europi 1989. godine potaknuo je daljnje demokratske promjene i pojavu viπestranaËja na podruËju cijele Jugoslavije. Istovremeno su veze izmeappleu jugoslavenskih republika sve viπe slabile. Jedna za drugom gasile su se zajedniËke institucije. Tako su i na izvanrednom kongresu Saveza komunista Jugoslavije poËetkom 1990. godine doπli do izraæaja razliËiti stavovi republiËkih saveza komunista. Savez komunista Jugoslavije, dotad nositelj jugoslavenskog jedinstva, raspao se na republiËke partije. Bio je to jedan od odluËujuÊih trenutaka za promjene koje su uslijedile. U osamdesetim je godinama Slovenija prednjaËila u razvoju civilnog druπtva u Jugoslaviji. Javljale su se razliËite alternativne i oporbene organizacije. »asopis slovenske omladine Mladina otvoreno je pisao o problemima druπtva. Kritike jugoslavenske vojske dovele su 1988. godine do uhiÊenja skupine novinara. Suappleenje pred vojnim sudom imalo je snaæan odjek u slovenskoj javnosti. Organizirani su protestni skupovi, a slovenska oporba i komunisti naπli su se na istoj strani. Izvor 3 Rezultati godiπnjeg istraæivanja javnog mnijenja SveuËiliπta u Ljubljani (1987.): • 53% ispitanika reklo je da bi Slovenija kao nezavisna dræava poveÊala πanse za razvoj • 50% ispitanika tvrdilo je da slovenska politika nije dovoljno nezavisna • 65% dræalo je da je slovenski jezik ugroæen • 59% smatralo je da republike i pokrajine moraju biti joπ nezavisnije, a samo 9% je podræavalo recentralizaciju Jugoslavije O izvorima: Ispitivanja javnog mnijenja Ëesto se provode kako bi se prepoznalo raspoloæenje stanovniπtva o odreappleenim temama. U anketi mora sudjelovati dovoljan broj ljudi koji predstavljaju sve slojeve druπtva. Postoje razraappleene metode kojima se koriste profesionalni istraæivaËi kako bi rezultati bili πto pouzdaniji. Ako se ne poπtuju struËna pravila, rezultati mogu biti pogreπni. 11
Page 1: JEDNA POVIJEST, VIŠE HISTORIJA DOD
Page 4 and 5: IZDAVAČ Documenta — Centar za su
Page 6 and 7: SADRŽAJ 00 01 02 PREDGOVOR „DODA
Page 9 and 10: 00 PREDGOVOR VII
Page 11 and 12: Nakon neuspjelih pokušaja da anga
Page 13 and 14: PREDGOVOR XI
Page 15: 01 DODATAK UDŽBENICIMA ZA NAJNOVIJ
Page 18 and 19: Kada je 1998. god. doπlo do reinte
Page 20 and 21: ©to je povijest ili kako nastaje p
Page 22 and 23: Europa u 80-im godinama Osamdesete
Page 24 and 25: SocijalistiËka Federativna Republi
Page 26 and 27: Kriza Jugoslavije u osamdesetim god
Page 30 and 31: Izvor 4 Ovako je raspad SKJ opisan
Page 32 and 33: Proslava konstituiranja viπestrana
Page 34 and 35: Karta razmjeπtaja srpskog stanovni
Page 36 and 37: Srbi su u tim dijelovima Hrvatske
Page 38 and 39: Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovi
Page 40 and 41: Hrvatska: Od prvih sukoba do progla
Page 42 and 43: Rat je u Hrvatskoj prouzroËio teπ
Page 44 and 45: Cijena rata Rat je na razne naËine
Page 46 and 47: Ozlijeappleena djevojËica u saraje
Page 48 and 49: Promjene u svijetu od 1989. do dana
Page 50 and 51: Hrvatska nakon osamostaljenja Na po
Page 52 and 53: drastiËno pale. Postavilo se pitan
Page 54 and 55: Izvor 15 Televizija je medij koji n
Page 56 and 57: Ministar vanjskih poslova Mate Gran
Page 58: Izvor 20 Postoje razliËiti program
Page 62 and 63: „AGRESIJA NA HRVATSKU POSTALA GRA
Page 64 and 65: „POVIJEST KOJU PIŠE POLITIKA“
Page 66 and 67: „PRIMORAC TRAŽI TKO JE OTKRIO RU
Page 68 and 69: „OVAJ DODATAK NIJE ZA NASTAVU“
Page 70 and 71: „O DOMOVINSKOM RATU SAMO ISTINITO
Page 72 and 73: „NAPADAJU NAS LAŽIMA“ (DRAGAN
Page 75 and 76: „VRIJEME IZDAJNIKA“ (I.Z.ČIČA
Page 77 and 78: „SEPARAT NA PRIJEKOM SUDU“ (NEV
Page 79:
PRESLIKE NOVINSKIH TEKSTOVA 61
Page 82 and 83:
„HAJKA PO STALJINOVU MODELU“ (I
Page 85 and 86:
03 „DODATAK ZA NAJNOVIJU POVIJEST
Page 87 and 88:
U srijedu, 27. srpnja, na tribini u
Page 89 and 90:
Očekivali smo i da će se oglasiti
Page 91 and 92:
Vlastiti život Dodatka bio je vidl
Page 93 and 94:
Zvali su me iz Vjesnika i Radija 10
Page 95 and 96:
dogovarali nakladu upravo za taj po
Page 97 and 98:
kumenata. Bez ovakvih svjedočenja
Page 99:
Protiv iskrivljene slike povijesti
Page 102 and 103:
ČITANJE S PREDUMIŠLJAJEM mr. sc.
Page 104 and 105:
medije“ time što, među ostalima
Page 106 and 107:
su jedino tu ostali komunisti nakon
Page 109 and 110:
05 PRIČA O DODATKU ILI KAKO POUČA
Page 111 and 112:
Na suradnju je tada pristala samo
Page 113 and 114:
odluka srpske zajednice o odabiru j
Page 115 and 116:
učini. 17 Nakon izbijanja cijele p
Page 117 and 118:
jednosti, polemiziraju s radovima p
Page 119 and 120:
Dodatak, primjerice karakter komuni
Page 121 and 122:
uskraćena za sadržaj njegove rece
Page 123 and 124:
06 DVIJE GODINE POSLIJE Snježana K
Page 125 and 126:
u prvobitni prijedlog. 4 Tako je ta
Page 127 and 128:
gma dijelom napušta, a nova nije u
Page 129 and 130:
07 O POVJESNIČARIMA, NAKLADNICIMA
Page 131 and 132:
uključiti i predstavnike srpske za
Page 133 and 134:
Na sastanku održanom već 6. listo
Page 135 and 136:
Jedna od intencija „Udžbeničkog
Page 137 and 138:
znanosti, obrazovanja i športa „
Page 139 and 140:
08 PRILOZI 121
Page 141 and 142:
o nacionalnim manjinama, za škole
Page 143 and 144:
Aktualna rasprava o separatu pokaza
Page 145 and 146:
Spriječeni: - Mile Horvat, dožupa
Page 147 and 148:
PRILOG 3 POZIV MINISTARSTVA PROSVJE
Page 149 and 150:
PRILOZI 131
Page 151 and 152:
PRILOZI 133
Page 153 and 154:
PRILOG 6 OČITOVANJE U VEZI RECENZI
Page 155 and 156:
PRILOZI 137
Page 157 and 158:
PRILOZI 139
Page 159 and 160:
09 SUMMARY 141
Page 161 and 162:
inaccessible to the public, and the
Page 163 and 164:
SUMMARY 145
Page 165 and 166:
147
show all

Preuzmi u pdf formatu - Documenta

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?