Preuzmi u pdf formatu - Documenta

More documents

Recommendations

Info

Kriza Jugoslavije u osamdesetim godinama Jugoslavija je poslije Drugog svjetskog rata doæivjela gospodarski rast, iako veoma razliËit u pojedinim republikama. U gospodarstvu su bili prisutni elementi træiπnog gospodarstva, a æivjelo se bolje nego u ostalim socijalistiËkim zemljama. No, gospodarski se model ipak pokazao manje uspjeπnim od kapitalistiËkoga, pa je taj rast poËeo usporavati. Od kraja 70-ih gospodarska je kriza bila sve oËitija. U osamdesetima se oËitovala u porastu nezaposlenosti, velikom inozemnom dugu i inflaciji, dok su je graappleani ponajviπe osjetili kroz pad æivotnog standarda. Sve je to naruπilo sliku o Jugoslaviji kao zemlji socijalistiËkog blagostanja. Neke su republike sve viπe isticale da ih jugoslavenski okvir koËi u razvoju i bile nezadovoljne prevelikim izdvajanjima u savezni budæet i fondove za nerazvijene. Nasuprot tome, druge su republike bile podjednako nezadovoljne presporim razvojem. U njih se razvio osjeÊaj nejednakosti i iskoriπtavanja od strane bogatijih republika. I jedne i druge poËele su se pitati o korisnosti daljnjeg ostanka u jugoslavenskoj zajednici. Od 70-ih je republikama i pokrajinama omoguÊeno podizanje kredita u inozemstvu, a savezna vlada je izgubila kontrolu nad procesom zaduæivanja. Jugoslavenski dug je poËetkom 80-ih iznosio oko 20 milijardi dolara. Najviπe teπkoÊa u otplati kredita imala je Hrvatska. Godine 1982. je zbog velikog vanjskog duga odluËeno da poduzeÊa koja izvoze na zapadno træiπte moraju 76% svojih deviza prenijeti u Narodnu banku Jugoslavije. Takvih je poduzeÊa ponajviπe u Sloveniji i Hrvatskoj. Zbog velikog inozemnog duga doπlo je do inflacije, koja je u drugoj polovici 80-ih dosegla 2500%.Porasla je nezaposlenost, koja je 1982. godine iznosila 14%. Od 1979. do 1984. godine osobni su dohoci pali za 34%, a mirovine za viπe od 40%. PoËetkom 80-ih povremeno se uvode redukcije struje te „par-nepar“ sistem dopuπtene voænje (jednog dana smjeli su voziti automobili s parnim, a drugog s neparnim brojem na registarskim tablicama) kako bi se smanjila potroπnja benzina. Cijena benzina je porasla, a uvedeni su i bonovi za benzin. Zbog nestaπica uvoznih proizvoda poput tropskog voÊa, kave, praπka za pranje odjeÊe, zubnih pasti i Ëokolade, pred duÊanima na ulicama jugoslavenskih gradova povremeno su se pojavili dugi redovi. Graappleani su istovremeno odlazili na shopping u inozemstvo, gdje su, primjerice, 1979. godine potroπili 2 milijarde dolara. U zemlji su se organizirale manifestacije poput Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. i Studentskih olimpijskih igara (Univerzijade) u Zagrebu 1987. godine. Neposredno nakon Titove smrti u Jugoslaviji je bilo 2.111.731 Ëlanova SKJ (od oko 23 milijuna stanovnika). Istovremeno je meappleu mladima bilo sve viπe onih koji nisu æeljeli postati Ëlanovima SKJ. Npr. tako se u jednom istraæivanju 1985. godine izjasnilo 88% mladih u Sloveniji, 70% u Hrvatskoj, 54% u Vojvodini i 40% u Srbiji. Ante MarkoviÊ, hrvatski gospodarstvenik i politiËar. Postao je predsjednik Saveznog izvrπnog vijeÊa (savezne vlade) 1990. godine, kao treÊi Hrvat za redom na tom mjestu. Podræala ga je veÊina republika (osim Srbije i Crne Gore) zbog spremnosti na reforme. Uveo je konvertibilnost dinara i zaustavio inflaciju. OËekivao je da Êe uz pomoÊ Zapada preurediti gospodarstvo i izvesti zemlju iz krize, no ta je podrπka Ëesto bila samo deklarativna. Istovremeno su jaËale politiËke nesuglasice meappleu republiËkim rukovodstvima, odnosno vladajuÊim republiËkim Savezima komunista. Ove su suprotnosti naroËito dolazile do izraæaja kada se radilo o ustroju dræave. Jugoslavija je bila federacija koja se sastojala od 6 republika i 2 autonomne pokrajine. Neposredno nakon Drugog svjetskog rata je njihova samostalnost bila samo formalna, a moÊ je bila usredotoËena u vrhu KomunistiËke partije u Beogradu. Kasnijim promjenama Ustava (naroËito 1974. godine) republike i pokrajine su dobile veÊu samostalnost, a utjecaj srediπnjih vlasti sve je viπe slabio. VeÊina republika i obje autonomne pokrajine zalagale su se za oËuvanje i proπirenje svojih ovlasti i prava. Rukovodstvo Srbije je, naprotiv, traæilo smanjenje ovlasti republika i pokrajina i jaËanje 8
srediπnjih vlasti u Beogradu. Smatralo je da su Ustavom iz 1974. godine pokrajine Vojvodina i Kosovo dobile prevelika prava, te da je time ugroæeno teritorijalno jedinstvo Srbije. Taj su stav joπ viπe ojaËale velike demonstracije na Kosovu 1981. godine u kojima je veÊinsko albansko stanovniπtvo traæilo da Kosovo postane republika. Prilikom guπenja demonstracija bilo je viπe mrtvih i ranjenih. SljedeÊe je godine Srbija pokrenula inicijativu za promjenu Ustava. O izvorima: Karikature su poseban naËin izraæavanja miπljenja o nekom dogaappleaju, liËnosti, itd. Oslanjaju se na humor, iskrivljavanje fiziËkih osobina, pretjerivanje, te koriste simbole i stereotipne predodæbe*. Nije im prvenstveni cilj iznositi Ëinjenice, veÊ stavove i miπljenja autora ili grupe kojoj pripada. Karikatura Restoran federacija objavljena je u zagrebaËkom tjedniku Danas 1988. godine. ©to je federacija Sjeti se razliËitih stavova o preureappleenju Jugoslavije. Kako ih je autor izrazio na ovoj karikaturi Koji se broj Ëesto pojavljuje Zaπto Kako autor doæivljava odnose izmeappleu republika i pokrajina ∑ kao ravnopravne ili neravnopravne Koja bi republika mogla prigovoriti ovakvom prikazu Moæemo li prepoznati stav autora Zadaci * stereotipna predodæba ∑ standardizirana i Ëesto ponavljana predodæba, koja je zajedniËka Ëlanovima neke skupine, a koja predstavlja pojednostavljeno miπljenje, stav ili nekritiËku procjenu. 1. Na temelju tekstova o svjetskoj povijesti i povijesti Jugoslavije tijekom 1980-tih godina izradi crtu vremena. Na crti prikaæi najvaænije dogaappleaje opÊe i jugoslavenske povijesti. Jedne opiπi s gornje, a druge s donje strane crte. Razmisli: Kako su svjetski dogaappleaji mogli utjecati na razvoj dogaappleaja u Jugoslaviji 2. Republike su imale razliËit razvoj, razliËite ciljeve i razliËite razloge nezadovoljstva. Joπ jednom prouËi podatke na prethodne Ëetiri stranice i odgovori na sljedeÊa pitanja. Za koju bi republiku/republike mogli biti znaËajni pojedini podaci i na koji naËin Kako to moæe pridonijeti razumijevanju prilika u Jugoslaviji Pripazi: Ista Ëinjenica moæe imati drugaËije znaËenje za razliËite republike. Posebno oznaËi probleme koji su se mogli odnositi na sve jugoslavenske republike i narode. OznaËi probleme koji su politiËkog, te one koji su gospodarskog karaktera. To nije uvijek jednostavno jer su neki od njih sloæena karaktera. Meappleu problemima s kojima se suoËavala Jugoslavija odaberi one koje smatraπ teπko rjeπivima i one koje smatraπ lakπe rjeπivima. Crvenom bojom podcrtaj one probleme koji su ∑ prema tebi ∑ doveli do kraja Jugoslavije. Svoj odgovor usporedi s odgovorima ostalih uËenika u razredu. 9
Page 1: JEDNA POVIJEST, VIŠE HISTORIJA DOD
Page 4 and 5: IZDAVAČ Documenta — Centar za su
Page 6 and 7: SADRŽAJ 00 01 02 PREDGOVOR „DODA
Page 9 and 10: 00 PREDGOVOR VII
Page 11 and 12: Nakon neuspjelih pokušaja da anga
Page 13 and 14: PREDGOVOR XI
Page 15: 01 DODATAK UDŽBENICIMA ZA NAJNOVIJ
Page 18 and 19: Kada je 1998. god. doπlo do reinte
Page 20 and 21: ©to je povijest ili kako nastaje p
Page 22 and 23: Europa u 80-im godinama Osamdesete
Page 24 and 25: SocijalistiËka Federativna Republi
Page 28 and 29: Putovi prema raspadu Jugoslavije Ti
Page 30 and 31: Izvor 4 Ovako je raspad SKJ opisan
Page 32 and 33: Proslava konstituiranja viπestrana
Page 34 and 35: Karta razmjeπtaja srpskog stanovni
Page 36 and 37: Srbi su u tim dijelovima Hrvatske
Page 38 and 39: Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovi
Page 40 and 41: Hrvatska: Od prvih sukoba do progla
Page 42 and 43: Rat je u Hrvatskoj prouzroËio teπ
Page 44 and 45: Cijena rata Rat je na razne naËine
Page 46 and 47: Ozlijeappleena djevojËica u saraje
Page 48 and 49: Promjene u svijetu od 1989. do dana
Page 50 and 51: Hrvatska nakon osamostaljenja Na po
Page 52 and 53: drastiËno pale. Postavilo se pitan
Page 54 and 55: Izvor 15 Televizija je medij koji n
Page 56 and 57: Ministar vanjskih poslova Mate Gran
Page 58: Izvor 20 Postoje razliËiti program
Page 62 and 63: „AGRESIJA NA HRVATSKU POSTALA GRA
Page 64 and 65: „POVIJEST KOJU PIŠE POLITIKA“
Page 66 and 67: „PRIMORAC TRAŽI TKO JE OTKRIO RU
Page 68 and 69: „OVAJ DODATAK NIJE ZA NASTAVU“
Page 70 and 71: „O DOMOVINSKOM RATU SAMO ISTINITO
Page 72 and 73: „NAPADAJU NAS LAŽIMA“ (DRAGAN
Page 75 and 76: „VRIJEME IZDAJNIKA“ (I.Z.ČIČA
Page 77 and 78:
„SEPARAT NA PRIJEKOM SUDU“ (NEV
Page 79:
PRESLIKE NOVINSKIH TEKSTOVA 61
Page 82 and 83:
„HAJKA PO STALJINOVU MODELU“ (I
Page 85 and 86:
03 „DODATAK ZA NAJNOVIJU POVIJEST
Page 87 and 88:
U srijedu, 27. srpnja, na tribini u
Page 89 and 90:
Očekivali smo i da će se oglasiti
Page 91 and 92:
Vlastiti život Dodatka bio je vidl
Page 93 and 94:
Zvali su me iz Vjesnika i Radija 10
Page 95 and 96:
dogovarali nakladu upravo za taj po
Page 97 and 98:
kumenata. Bez ovakvih svjedočenja
Page 99:
Protiv iskrivljene slike povijesti
Page 102 and 103:
ČITANJE S PREDUMIŠLJAJEM mr. sc.
Page 104 and 105:
medije“ time što, među ostalima
Page 106 and 107:
su jedino tu ostali komunisti nakon
Page 109 and 110:
05 PRIČA O DODATKU ILI KAKO POUČA
Page 111 and 112:
Na suradnju je tada pristala samo
Page 113 and 114:
odluka srpske zajednice o odabiru j
Page 115 and 116:
učini. 17 Nakon izbijanja cijele p
Page 117 and 118:
jednosti, polemiziraju s radovima p
Page 119 and 120:
Dodatak, primjerice karakter komuni
Page 121 and 122:
uskraćena za sadržaj njegove rece
Page 123 and 124:
06 DVIJE GODINE POSLIJE Snježana K
Page 125 and 126:
u prvobitni prijedlog. 4 Tako je ta
Page 127 and 128:
gma dijelom napušta, a nova nije u
Page 129 and 130:
07 O POVJESNIČARIMA, NAKLADNICIMA
Page 131 and 132:
uključiti i predstavnike srpske za
Page 133 and 134:
Na sastanku održanom već 6. listo
Page 135 and 136:
Jedna od intencija „Udžbeničkog
Page 137 and 138:
znanosti, obrazovanja i športa „
Page 139 and 140:
08 PRILOZI 121
Page 141 and 142:
o nacionalnim manjinama, za škole
Page 143 and 144:
Aktualna rasprava o separatu pokaza
Page 145 and 146:
Spriječeni: - Mile Horvat, dožupa
Page 147 and 148:
PRILOG 3 POZIV MINISTARSTVA PROSVJE
Page 149 and 150:
PRILOZI 131
Page 151 and 152:
PRILOZI 133
Page 153 and 154:
PRILOG 6 OČITOVANJE U VEZI RECENZI
Page 155 and 156:
PRILOZI 137
Page 157 and 158:
PRILOZI 139
Page 159 and 160:
09 SUMMARY 141
Page 161 and 162:
inaccessible to the public, and the
Page 163 and 164:
SUMMARY 145
Page 165 and 166:
147
show all

Preuzmi u pdf formatu - Documenta

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?