Preuzmi u pdf formatu - Documenta

More documents

Recommendations

Info

©to je povijest ili kako nastaje povijest u vaπim udæbenicima * reintegracija Podunavlja ∑ vidi stranica 39 Pitanja o proπlosti zaokupljaju mnoge ljude: povjesniËare, politiËare, novinare, umjetnike, obiËne graappleane. Svi oni pokuπavaju pronaÊi odgovor na pitanje zaπto se neπto dogodilo baπ tako kako se dogodilo. RazmiπljajuÊi o proπlosti ljudi nastoje shvatiti sadaπnjost i promiπljati o buduÊnosti. No, njihove se prosudbe mogu veoma razlikovati. Zato je i nastava povijesti Ëesto bila predmetom diskusija: ljudi su raspravljali πto i kako djeca trebaju, a πto ne trebaju uËiti i pritom su imali veoma razliËita miπljenja. Kada je doπlo do reintegracije* Podunavlja u sastav Hrvatske, donesena je i odluka o izostavljanju suvremene povijesti iz nastave u razredima u kojima se nastava odvija na srpskom jeziku. Pogledaj pitanja uz faksimil. Upravo o njima trebaπ razmiπljati prouËavajuÊi ovo gradivo. U tome ti moæe pomoÊi ako se prisjetiπ kako nastaje povijest koju moæeπ pronaÊi u tvojim udæbenicima i u struËnoj povijesnoj literaturi. Proπlost je veoma sloæena. Pokuπaj je zamisliti kao mozaik ili slagalicu s tisuÊama djeliÊa u kojoj svaki od njih pridonosi stvaranju cjelovite slike. IstraæujuÊi proπlost, povjesniËari je nastoje πto potpunije rasvijetliti ∑ pronaÊi pojedine dijelove i smjestiti ih na odgovarajuÊe Faksimil odluke o moratoriju iz Narodnih novina. Zaπto su ljudi smatrali da odreappleena pitanja iz najnovije proπlosti mogu biti teπka za pouËavanje Zaπto ljudi tumaËe proπlost na razliËite naËine Zaπto razliËito gledaju na neke dogaappleaje iz sadaπnjosti 2
mjesto. Nastoje opisati tijek dogaappleaja, ulogu pojedinih ljudi, uzroke odreappleenih zbivanja, upoznati naËin æivota ljudi u proπlosti itd. »ine to na temelju povijesnih izvora ∑ materijalnih, pisanih, slikovnih, zvukovnih. No, pritom se ne smije nekritiËki prihvaÊati informacije koje izvori sadræe. Uvijek se moramo zapitati kada i gdje je izvor nastao, tko ga je naËinio i s kojim ciljem, odakle autoru izvora informacije koje iznosi, kome je izvor namijenjen itd. Samo tako moæemo procijeniti jesu li podaci u izvoru vjerodostojni ili ne. No, to nije uvijek jednostavno. PovjesniËari piπu svoja djela s veÊim ili manjim vremenskim odmakom. Ponekad im to daje odreappleenu prednost jer znaju πto je uslijedilo. No, ponekad to moæe biti i prepreka boljem razumijevanju ljudi iz proπlosti i njihovih motiva. Za starija razdoblja povjesniËari se Ëesto suoËavaju s nedostatkom izvora ∑ oni su uniπteni (npr. graappleevine), zagubljeni ili naprosto nestali tijekom dugih stoljeÊa od njihova nastanka. U prouËavanju novijih razdoblja povjesniËari se susreÊu s upravo suprotnim problemom: mnoπtvom izvora meappleu kojima treba prepoznati i odabrati one najvaænije, one koji najviπe doprinose razumijevanju proπlosti. No to ne znaËi da su im svi potrebni izvori uvijek dostupni jer se neki Ëuvaju u arhivima daleko od oËiju javnosti, drugi su u privatnim zbirkama itd. Zato prilikom pisanja svojih djela povjesniËari moraju uzeti u obzir i ono πto moæda nikada neÊe doznati ∑ tj. zamisliti kako bi izgledao mozaik na mjestima gdje nedostaju kockice. Zbog svega ovoga slika proπlosti nikada nije potpuna ni dovrπena. Zato se povijest moæe tumaËiti na razliËite naËine: bilo zato πto su se pojavili novi izvori ili se veÊ poznati izvori tumaËe na novi naËin. Ovakva tumaËenja povjesniËari nazivaju interpretacijama. O tim pitanjima raspravljaju na stranicama povijesnih Ëasopisa i knjiga. O izvorima: Pokuπaj se sjetiti πto je viπe moguÊe izvora iz kojih moæemo doznati o novijoj proπlosti! Razmisli gdje ih se moæe pronaÊi. Razmisli o njihovim prednostima i nedostacima. Povijest je i dio naπih svakodnevnih razgovora. Ljudi Ëesto poseæu u proπlost kako bi objasnili ili opravdali ono πto im se dogaapplea u sadaπnjosti. Takve su interpretacije proπlosti vrlo Ëesto manjkave, bilo zbog nedostatnog poznavanja povijesti ili stoga πto imaju neki drugi cilj od rasvjetljavanja proπlosti (npr. politiËka propaganda, zabava ili zarada). No, pravi problemi nastaju kad netko svojim interpretacijama namjerno iskrivljava sliku povijesti da bi postigao neki odreappleeni cilj. Tada govorimo o zloupotrebi povijesti. Slika proπlosti moæe se ∑ namjerno ili nenamjerno ∑ iskrivljavati na razliËite naËine. Stoga se ne bi smjelo: • krivotvoriti izvore ili iznositi laæne tvrdnje • iskrivljavati, poricati ili izbjegavati nepoæeljne Ëinjenice • naglaπavati jedne dogaappleaje, a zanemarivati druge (primjerice naglaπavati vlastite ærtve, a zanemarivati stradanja druge strane) • preπuÊivati stavove druge strane • izdvajati samo dijelove priËe iz veÊe cjeline (mora se uzimati u obzir πto je prethodilo, a πto se zbivalo istovremeno na nekom drugom mjestu) Zbog toga se moæe dogoditi da je cjelokupna slika koju dobivamo znatno iskrivljena Ëak i ako su svi pojedinaËni spomenuti dogaappleaji istiniti! O izvorima: Pokuπaj se sjetiti πto je viπe moguÊe razliËitih naËina na koje se moæe tumaËiti povijest. Sjeti se: povijeπÊu se ne bave samo povjesniËari, veÊ i razni drugi ljudi. Razmislite o interpretacijama s kojima se najËeπÊe susreÊete i pokuπajte ih nabrojiti. No, kao πto smo veÊ rekli, povjesniËari nisu jedini ljudi koji piπu i govore o proπlosti. Povijest Ëesto postaje pitanje politiËkih rasprava, koristi se u propagandne svrhe ili se pojavljuje u razliËitim vidovima umjetnosti ∑ od knjiæevnosti i slikarstva do zabavne industrije i filma. S ovim Êeπ se pitanjima susretati na sljedeÊim stranicama. Element „O izvorima“ upozoravat Êe te na probleme vezane uz kritiËku analizu izvora i tumaËenja proπlosti. U zadacima Êe se od tebe traæiti da procjenjujeπ, vrednujeπ i odabireπ razliËite vrste izvora i tako napiπeπ vlastitu povijesnu priËu. Samo tako moæeπ u potpunosti shvatiti πto je povijest ∑ prouËavajuÊi tekstove u svojim udæbenicima, istovremeno razmiπljaj kako oni nastaju. 3
Page 1: JEDNA POVIJEST, VIŠE HISTORIJA DOD
Page 4 and 5: IZDAVAČ Documenta — Centar za su
Page 6 and 7: SADRŽAJ 00 01 02 PREDGOVOR „DODA
Page 9 and 10: 00 PREDGOVOR VII
Page 11 and 12: Nakon neuspjelih pokušaja da anga
Page 13 and 14: PREDGOVOR XI
Page 15: 01 DODATAK UDŽBENICIMA ZA NAJNOVIJ
Page 18 and 19: Kada je 1998. god. doπlo do reinte
Page 22 and 23: Europa u 80-im godinama Osamdesete
Page 24 and 25: SocijalistiËka Federativna Republi
Page 26 and 27: Kriza Jugoslavije u osamdesetim god
Page 28 and 29: Putovi prema raspadu Jugoslavije Ti
Page 30 and 31: Izvor 4 Ovako je raspad SKJ opisan
Page 32 and 33: Proslava konstituiranja viπestrana
Page 34 and 35: Karta razmjeπtaja srpskog stanovni
Page 36 and 37: Srbi su u tim dijelovima Hrvatske
Page 38 and 39: Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovi
Page 40 and 41: Hrvatska: Od prvih sukoba do progla
Page 42 and 43: Rat je u Hrvatskoj prouzroËio teπ
Page 44 and 45: Cijena rata Rat je na razne naËine
Page 46 and 47: Ozlijeappleena djevojËica u saraje
Page 48 and 49: Promjene u svijetu od 1989. do dana
Page 50 and 51: Hrvatska nakon osamostaljenja Na po
Page 52 and 53: drastiËno pale. Postavilo se pitan
Page 54 and 55: Izvor 15 Televizija je medij koji n
Page 56 and 57: Ministar vanjskih poslova Mate Gran
Page 58: Izvor 20 Postoje razliËiti program
Page 62 and 63: „AGRESIJA NA HRVATSKU POSTALA GRA
Page 64 and 65: „POVIJEST KOJU PIŠE POLITIKA“
Page 66 and 67: „PRIMORAC TRAŽI TKO JE OTKRIO RU
Page 68 and 69: „OVAJ DODATAK NIJE ZA NASTAVU“
Page 70 and 71:
„O DOMOVINSKOM RATU SAMO ISTINITO
Page 72 and 73:
„NAPADAJU NAS LAŽIMA“ (DRAGAN
Page 75 and 76:
„VRIJEME IZDAJNIKA“ (I.Z.ČIČA
Page 77 and 78:
„SEPARAT NA PRIJEKOM SUDU“ (NEV
Page 79:
PRESLIKE NOVINSKIH TEKSTOVA 61
Page 82 and 83:
„HAJKA PO STALJINOVU MODELU“ (I
Page 85 and 86:
03 „DODATAK ZA NAJNOVIJU POVIJEST
Page 87 and 88:
U srijedu, 27. srpnja, na tribini u
Page 89 and 90:
Očekivali smo i da će se oglasiti
Page 91 and 92:
Vlastiti život Dodatka bio je vidl
Page 93 and 94:
Zvali su me iz Vjesnika i Radija 10
Page 95 and 96:
dogovarali nakladu upravo za taj po
Page 97 and 98:
kumenata. Bez ovakvih svjedočenja
Page 99:
Protiv iskrivljene slike povijesti
Page 102 and 103:
ČITANJE S PREDUMIŠLJAJEM mr. sc.
Page 104 and 105:
medije“ time što, među ostalima
Page 106 and 107:
su jedino tu ostali komunisti nakon
Page 109 and 110:
05 PRIČA O DODATKU ILI KAKO POUČA
Page 111 and 112:
Na suradnju je tada pristala samo
Page 113 and 114:
odluka srpske zajednice o odabiru j
Page 115 and 116:
učini. 17 Nakon izbijanja cijele p
Page 117 and 118:
jednosti, polemiziraju s radovima p
Page 119 and 120:
Dodatak, primjerice karakter komuni
Page 121 and 122:
uskraćena za sadržaj njegove rece
Page 123 and 124:
06 DVIJE GODINE POSLIJE Snježana K
Page 125 and 126:
u prvobitni prijedlog. 4 Tako je ta
Page 127 and 128:
gma dijelom napušta, a nova nije u
Page 129 and 130:
07 O POVJESNIČARIMA, NAKLADNICIMA
Page 131 and 132:
uključiti i predstavnike srpske za
Page 133 and 134:
Na sastanku održanom već 6. listo
Page 135 and 136:
Jedna od intencija „Udžbeničkog
Page 137 and 138:
znanosti, obrazovanja i športa „
Page 139 and 140:
08 PRILOZI 121
Page 141 and 142:
o nacionalnim manjinama, za škole
Page 143 and 144:
Aktualna rasprava o separatu pokaza
Page 145 and 146:
Spriječeni: - Mile Horvat, dožupa
Page 147 and 148:
PRILOG 3 POZIV MINISTARSTVA PROSVJE
Page 149 and 150:
PRILOZI 131
Page 151 and 152:
PRILOZI 133
Page 153 and 154:
PRILOG 6 OČITOVANJE U VEZI RECENZI
Page 155 and 156:
PRILOZI 137
Page 157 and 158:
PRILOZI 139
Page 159 and 160:
09 SUMMARY 141
Page 161 and 162:
inaccessible to the public, and the
Page 163 and 164:
SUMMARY 145
Page 165 and 166:
147
show all

Preuzmi u pdf formatu - Documenta

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?