Preuzmi u pdf formatu - Documenta

Izvor 2
Godine 1989. obiljeæavala se 600. godiπnjica bitke na Kosovom polju. Vaænu je ulogu u
njegovu obiljeæavanju imala i Srpska pravoslavna crkva, koja je sve snaænije angaæirala u srpskoj
javnosti. Srediπnja proslava odræana je na Gazimestanu kod GraËanice. Ovo je ulomak iz
govora Slobodana MiloπeviÊa koji je snaæno odjeknuo u cijeloj zemlji (prema: NIN, 2.07.1989.):
Sticajem druπtvenih okolnosti ovaj veliki πeststogodiπnji jubilej kosovske bitke dogodio se u godini u kojoj je Srbija,
posle mnogo godina, posle mnogo decenija, povratila svoj dræavni, nacionalni i duhovni integritet [...]
Kosovsko junaπtvo veÊ πest vekova inspiriπe naπe stvaralaπtvo, hrani naπ ponos, ne da nam da zaboravimo, da
smo jednom bili vojska velika, hrabra i ponosita, jedna od retkih koja je u gubitku ostala neporaæena.
©est vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama i pred bitkama. One nisu oruæane, mada i takve nisu iskljuËene.
Ali bez obzira kakve da su one, bitke se ne mogu dobiti bez odluËnosti, hrabrosti i poærtvovnosti. [...]
O kojim dogaappleajima govori MiloπeviÊ u prvom dijelu Kako ih prikazuje S kojim se
ciljem poziva na povijest Koje su reËenice drugi mogli smatrati prijetnjom
O izvorima: Javni govori obiËno se
pomno pripremaju. Imaju svoj cilj i namijenjeni
su odreappleenoj publici. Mogu sadræavati obeÊanja,
programska naËela, upozorenja, prijetnje itd. Ti govori
i njihovi dijelovi mogu biti namijenjeni izravnim
sluπateljima, ali i drugim skupinama do kojih
Êe doprijeti putem medija.
Ovi su dogaappleaji izazvali reakcije u ostalim republikama, naroËito
u Sloveniji. No, dok se slovensko vodstvo odluËno usprotivilo
MiloπeviÊevoj politici, odgovor hrvatskog vodstva gotovo je izostao.
„Hrvatska πutnja“, kako se to nazivalo u javnosti, dijelom je bila
posljedica dogaappleanja iz 1971. godine. Ipak se u obje republike od
sredine 80-ih osjeÊala postupna demokratizacija æivota. Pojavljuje
se alternativni tisak i poËinju emitirati prve alternativne radio stanice.
Iznose se nacionalni programi, a postojeÊi jugoslavenski okvir i odnosi
unutar federacije sve se viπe smatraju smetnjom za daljnji razvoj.
Slom komunizma u Europi 1989. godine potaknuo je daljnje
demokratske promjene i pojavu viπestranaËja na podruËju cijele
Jugoslavije. Istovremeno su veze izmeappleu jugoslavenskih republika
sve viπe slabile. Jedna za drugom gasile su se zajedniËke institucije.
Tako su i na izvanrednom kongresu Saveza komunista Jugoslavije
poËetkom 1990. godine doπli do izraæaja razliËiti stavovi republiËkih
saveza komunista. Savez komunista Jugoslavije, dotad nositelj
jugoslavenskog jedinstva, raspao se na republiËke partije. Bio je to
jedan od odluËujuÊih trenutaka za promjene koje su uslijedile.
U osamdesetim je godinama Slovenija prednjaËila u razvoju civilnog druπtva u Jugoslaviji.
Javljale su se razliËite alternativne i oporbene organizacije. »asopis slovenske omladine
Mladina otvoreno je pisao o problemima druπtva. Kritike jugoslavenske vojske dovele su
1988. godine do uhiÊenja skupine novinara. Suappleenje pred vojnim sudom imalo je snaæan
odjek u slovenskoj javnosti. Organizirani su protestni skupovi, a slovenska oporba i
komunisti naπli su se na istoj strani.
Izvor 3
Rezultati godiπnjeg istraæivanja javnog mnijenja SveuËiliπta u
Ljubljani (1987.):
• 53% ispitanika reklo je da bi Slovenija kao nezavisna dræava
poveÊala πanse za razvoj
• 50% ispitanika tvrdilo je da slovenska politika nije dovoljno
nezavisna
• 65% dræalo je da je slovenski jezik ugroæen
• 59% smatralo je da republike i pokrajine moraju biti joπ nezavisnije,
a samo 9% je podræavalo recentralizaciju Jugoslavije
O izvorima: Ispitivanja
javnog mnijenja Ëesto se provode kako bi se
prepoznalo raspoloæenje stanovniπtva o odreappleenim
temama. U anketi mora sudjelovati dovoljan broj ljudi
koji predstavljaju sve slojeve druπtva. Postoje razraappleene
metode kojima se koriste profesionalni istraæivaËi kako
bi rezultati bili πto pouzdaniji. Ako se ne poπtuju
struËna pravila, rezultati mogu biti pogreπni.
11