Preuzmi u pdf formatu - Documenta

Tada i danas mislim da je to bila šteta. Mi smo to, očito je, bili spremni učiniti. Državni tajnik Nevio Šetić u svojem
razgovoru iznosi, nadamo se slučajno, neistinu koja će se danima povlačiti po novinama. Komentirajući da ima i
pozitivnih recenzija, rekao je kako je onu uime Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta potpisao pročelnik Odsjeka
za povijest, Damir Agičić, suprug Magdalene Najbar-Agičić. Ali dokument nije potpisao on, nego njegov zamjenik,
prof. dr. Borislav Grgin. To danima nitko nije demantirao, o tome se stalno pisalo kao relevantnoj činjenici. 12 Komentar
Vlade Vurušića u Jutarnjem: „O Domovinskom ratu samo istinito“, u kojem je napisao da dobro od lošeg
u povijesti treba razlučiti, bio nam je utjeha. 13
Odlazim u Jutarnji list dati intervju Vladi Vurušiću. 14 Pitamo se koji su stvarni razlozi napada Vjerojatno je
na kraju barem dio istine da se neki jednostavno žele slikati u novinama.
Zove me, po prvi put nakon posljednjeg susreta u Washingtonu prije nekoliko godina, Marina Škrabalo. Pita
može li dati broj mojega telefona Vesni Teršelič iz Documente. Bio je to naš prvi telefonski razgovor u životu.
Civilno društvo prati sve što se zbiva, smatra to važnim. Odlučuju čekati, ne želeći učiniti bilo što što bi moglo
otežati naš položaj. Pronašla je tekst Dodatka na stranicama Hrvatskog informativnog centra, koji ga je objavio
bez da je nas bilo tko išta pitao. Smatra da je napisano najbliže svjetskim idealima i udžbeničkim tekstovima o
sličnim problemima.
Razgovor u Nacionalu objavljen je u utorak 2. kolovoza. Pomislio sam da je priča gotova. Petak, 12. kolovoza.
Tuheljske Toplice. Jutarnji list i izvrstan komentar Ivana Zvonimira Čička! 15 Kupiti Glas koncila. Kupiti Fokus. Kupiti
Hrvatsko slovo. Nevjerojatno. Ivan Zvonimir Čičak u Jutarnjem listu napisao je hrabar tekst u kojem nas je branio
do kraja. Stavovi s kojima je polemizirao, objavljeni u članku Stjepana Razuma u Glasu koncila, tako su nevjerojatni,
da naprosto ne mogu do kraja shvatiti Čička dok ne vidim Razuma. Laknulo mi je kad sam pročitao njegove retke.
Riječ je o jednom od napada koji nam zapravo idu u korist. Razum je valjda u namjeri da nešto razumno napiše
doslovno naveo kako je u Dodatku: Prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman dobio je neprimjereno malo mjesta
i to s prevladavajući negativnim riječima, čime je on u biti negativno obilježen: bivši partizan, general JNA (koja
je postala omražena) (tu valjda autor implicira da je bilo razdoblja kada mu je JNA bila draga, op. T. J.), disident,
u dva navrata osuđivan na zatvorske kazne, umro je nakon duže bolesti ne završivši svoj drugi mandat. 16 Ne piše,
naravno, što je u navedenom krivo. Ili što je negativno — da je Tuđman bio partizan Svašta je u tom dugačkom
članku napisano, spomenuta je i „poznata hrvatomrziteljica Vesna Pusić“, a dijelom smo odgovorni što mladići u
Hrvatskoj ne žele ići u Hrvatsku vojsku. Bio je to znak da je cijeli slučaj nakon prvog vala napisa, postupno dobivao
vlastiti život i da mi za njegov tijek više nismo posebno značajni.
12 Vidi npr. Večernji list, 14. 8. 2005.
13 Jutarnji list, 30. 7. 2005. (O Domovinskom ratu samo istinito).
14 Jutarnji list, 1. 8. 2005. (Učenici moraju znati i o hrvatskim zločinima u Domovinskom ratu).
Na fotografiji koja je izašla uz tekst intervjua u ruci sam držao knjigu Richarda Overyja koju sam tada čitao „Diktatori: Hitlerova Njemačka, Staljinova
Rusija“. Iako je poruka koju sam slao bila nešto drugačija, na svoj su je način pročitali prevoditelji Janko i Neda Paravić i urednica „Naklade Ljevak“
Nada Brnardić. Oni su pripremali hrvatsko izdanje ovog remek-djela historiografije. Knjigu sam konačno i predstavio hrvatskoj javnosti.
15 Jutarnji list, 13. 8. 2005. (Vrijeme izdajnika, o ratnim zločinima se sve znalo, ali se šutjelo).
16 Glas koncil, Velika Gospa 2005. (Iskrivljavanje povijesne istine i kažnjivo upućivanje u nehrvatstvo).
72