Preuzmi u pdf formatu - Documenta

Jugoslavija nakon Titove smrti
Jugoslavija je nakon Drugog svjetskog rata bila jedna od europskih
komunistiËkih zemalja, no nije bila dio Varπavskog ugovora. Nakon
razlaza sa SSSR-om 1948. godine zadræala je poloæaj izmeappleu Istoka
i Zapada. Zbog toga je u vrijeme Hladnog rata uæivala izdaπnu
financijsku i drugu potporu Zapada. Imala je takoappleer utjecajnu ulogu
u Pokretu nesvrstanih. Bilo je to udruæenje zemalja u koji su ulazile
najËeπÊe dræave TreÊeg svijeta, osloboappleene kolonijalne vlasti europskih
velesila. Preko tog udruæenja nastojale su ojaËati svoju meappleunarodnu
poziciju.
Iako SFR Jugoslavija nije bila demokratska zemlja, njezini su
graappleani ipak imali veÊe slobode nego stanovnici ostalih komunistiËkih
zemalja. Godine 1950. uveden je sustav samoupravljanja u kojem su
zaposlenici trebali dobiti odluËujuÊi utjecaj na poslovanje poduzeÊa.
Kontakti sa Zapadom ostvarivali su se preko radnika zaposlenih u
inozemstvu, turizma i moguÊnosti putovanja u zapadne zemlje. Zbog
tih je veza neπto bolje funkcioniralo gospodarstvo.
Jugoslavenski komunistiËki voapplea Josip Broz Tito upravljao je
dræavom od 1945. godine. Za æivota je uspijevao svojim autoritetom
svladavati krize u funkcioniranju zemlje. Umro je 4. svibnja 1980.
godine, a na njegovu pokopu bile su prisutne brojne strane delegacije
na Ëelu s najviπim dræavnim duænosnicima, dajuÊi tako podrπku
oËuvanju Jugoslavije. Vlast je preuzelo osmoËlano Predsjedniπtvo u
kojemu je bio po jedan predstavnik svake republike i pokrajine.
Jugoslavenske su vlasti, pod parolom „I poslije Tita, Tito“, nastojale
pokazati da se zapravo niπta nije promijenilo, no to je bio tek privid.
Osamdesete su godine bile obiljeæene rastuÊom krizom jugoslavenske
dræave i druπtva. ZapoËele su snaænom gospodarskom krizom. No,
raspadu jugoslavenske federacije vodile su sve veÊe politiËke nesuglasice
meappleu republikama, odnosno vladajuÊim republiËkim Savezima komunista.
Meappleu njima su postojale veoma razliËite zamisli o tome kako bi se
zemlja trebala dalje razvijati, gospodarski i politiËki.
Sve se to dogaapplealo u vrijeme krize komunistiËkih reæima i u ostalim
europskim zemljama. Ti su dogaappleaji utjecali na zbivanja u Jugoslaviji
i njezinim republikama. Od 1989. godine i u Jugoslaviji zapoËinje
prijelaz na viπestranaËki sustav. Uslijedio je raspad federacije, koji
naæalost nije proπao bez rata.
Reagan i GorbaËov u
Bijeloj kuÊi 1987. godine
Slobodan MiloπeviÊ
Ruπenje Berlinskog zida.
DramatiËni dogaappleaji u DR
NjemaËkoj doveli su do
pada Berlinskog zida,
simbola Hladnog rata.
Ranjenici u podrumu
osjeËke bolnice (1991.)
5