Preuzmi u pdf formatu - Documenta

Na suradnju je tada pristala samo Školska knjiga, ali Povjerenstvo nije prihvatilo tekstove koje je ta izdavačka kuća
ponudila do jeseni 2003. godine. 5
Negdje u proljeće 2003. pristigao je prijedlog Srpskog kulturnog društva Prosvjeta da se moj udžbenik za VIII.
razred prevede na srpski jezik i prenese na ćirilicu, no postavilo se pitanje izrade posebnog teksta za posljednje
dvije nastavne jedinice o nastanku samostalne hrvatske države. Na sastanku održanom u izdavačkoj kući Profil
predložili smo da se recenzira postojeći tekst te primjedbe koje budu prihvatljive unesu i u hrvatsko i u srpsko
izdanje udžbenika. No dalje od toga se nije išlo, a ideja o prevođenju udžbenika tada nije realizirana. Nakon ovoga
sastanka, do jeseni 2004. godine nisam više ni na koji način bila uključena u proces izrade separata, niti sam o
tome imala ikakvih informacija osim onih dostupnih u tisku.
Kako u razdoblju ministra Strugara projekt nije bio dovršen 6 , tako ni u šk. god. 2003./2004. u odjeljenjima u
hrvatskom Podunavlju u kojima se nastava izvodi na srpskom jeziku nije bilo nastave o najnovijoj hrvatskoj povijesti.
Zbog promjene Vlade početkom 2004. i reorganizacije Ministarstva, djelatnost Povjerenstva tijekom većeg dijela
godine je zamrla. Tek je odlukom ministra Dragana Primorca u rujnu 2004. godine Povjerenstvo prošireno novim
članovima: prof. dr. sc. Miroslavom Bertošom (Filozofski fakultet u Puli), dr. sc. Zdenkom Radelićem (voditeljem
projekta za istraživanje Domovinskog rata iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu), te Milenkom Stojnovićem,
prof. (nastavnikom povijesti u vukovarskoj gimnaziji). 7 Istodobno je imenovana i Radna skupina Ministarstva na čelu
s državnim tajnikom za osnovno obrazovanje Nevijem Šetićem koja je otada djelovala zajedno s Povjerenstvom;
njezini su članovi bili pomoćnik ministra Mirko Marković i Jadranka Huljev, viša savjetnica u Ministarstvu zadužena
za obrazovanje nacionalnih manjina. Povjerenstvo i Radna skupina predložili su u rujnu 2004. da se pisanje separata
ponudi autorima postojećih udžbenika čije su tekstove ocijenili najprimjerenijima.
Šestoga listopada 2004. godine održan je u Ministarstvu sastanak na koji su, osim mene, pozvani i doc. dr. sc.
Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koautor Profilova udžbenika za IV. razred gimnazije, te Zdenko
Samardžija, prof. i mr. sc. Maja Brkljačić, koautori udžbenika Školske knjige za VIII. razred; Maja Brkljačić nije došla
zbog službene spriječenosti. Članovi Povjerenstva i predstavnici Ministarstva (među njima su bili akademik Stančić
i dr. Šetić) iznijeli su potencijalnim autorima ideju o izradi priručnika koji bi sadržajno obuhvatio razdoblje hrvatske
povijesti nakon 1989. godine, ali i ponudio nove metode i pristupe te, u skladu s intencijama Hrvatskoga nacionalnog
obrazovnog standarda, pridonio općem unapređivanju nastave povijesti. Tako oblikovan tekst separata trebao bi
ući u škole potkraj šk. god. 2004./5. i bio bi namijenjen učenicima u Podunavlju, ali i svim učenicima u Republici
Hrvatskoj kao dopunski materijal za nastavu. Prema zamislima Povjerenstva, trebalo je napisati dvadesetak kartica
teksta, no rok za izradu bio je vrlo kratak — do sredine prosinca 2005. godine. Dok je Zdenko Samardžija smatrao
da može izraditi tekst unutar predloženog vremena, smatrala sam da rok nije realan, s obzirom na prirodu materije
i metodički pristup koji je željelo Povjerenstvo. Ipak je postignut dogovor da prisutni autori pokušaju pripremiti
tekstove među kojima će Povjerenstvo odabrati one koji ocijeni uspješnijima.
Sljedeći sastanak u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa održan je početkom prosinca; osim Tvrtka
Jakovine i mene, na sastanak je pozvana i mr. sc. Magdalena Najbar-Agičić, koautorica Profilova udžbenika za
IV. razred gimnazije i urednica udžbenika povijesti u toj izdavačkoj kući. Okolnosti su se u međuvremenu utoliko
izmijenile jer je na sastanku s urednicima izdavačkih kuća Profil i Školska knjiga početkom studenog 2004. godine
SNJEŽANA KOREN:
PRIČA O DODATKU
ILI KAKO POUČAVATI
SUVREMENU
HRVATSKU
POVIJEST
5 Na temelju informacija koje sam dobila u Školskoj knjizi, te u razgovoru s autorima, može se zaključiti da je ta izdavačka kuća do jeseni 2003.
ponudila dva teksta.
6 U okviru rada Povjerenstva, provedeno je u srpnju 2003. i istraživanje među nastavnicima povijesti u hrvatskom Podunavlju o ukidanju moratorija. O
tome više u B. Baranović, B. Jokić: „Mišljenje nastavnika o poučavanju najnovije povijesti u osnovnim i srednjim školama u hrvatskom Podunavlju“,
u Povijest u nastavi, br. 4, Zagreb, 2004, str. 384-406.
7 N. Stančić: „Povjerenstvo za izradu prijedloga u svezi s poučavanjem povijesti područja bivše Jugoslavije za razdoblje od 1989. do 1997. godine u
školama hrvatskog Podunavlja“, u Povijest u nastavi, br. 4, Zagreb, 2004., str. 381.
93