STRAHOTE NDH - Centar za prirodnjacke studije
STRAHOTE NDH - Centar za prirodnjacke studije
STRAHOTE NDH - Centar za prirodnjacke studije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
lekari su uvek bili spremni da pomognu i le~e Jevreje, i to na potpuno<br />
dobrovoljnoj, humanitarnoj bazi. Odbijali su svaki honorar,<br />
u najboljem slu~aju bi primili mali dar.<br />
Valika je poznavala svakoga u mestu. Tako je znala i <strong>za</strong> jednog<br />
mladog, simpati~nog lekara, koji je smesta do{ao da me pregleda.<br />
Za njega sam, naravno, bio jevrejski emigrant kojem je trebalo<br />
pomo}i. Kako sam registrovan, naravno da ga nije interesovalo.<br />
On je ustanovio da ne postoji nikakva neposredna opasnost.<br />
Nakon prvog napada upala je postala hroni~na i operacija mo`e<br />
~eka ti na bolja vremena. Jo{ je naglasio da bi me u slu~aju pot -<br />
rebe uzeo u vojnu bolnicu i operisao. Nije bio spreman da primi<br />
ikakvu platu i jo{ je rekao da ga mo`emo pozvati kad god treba.<br />
Izvanredan ~ovek!<br />
Ne{to o privredi i snabdevanju. Taj kraj uz more, uvek je bio<br />
pasivan: kr{ s malim obra|enim terasama. Glavni prihod je bio<br />
turi<strong>za</strong>m i ribolov. Osim toga, mnogi mu{karci su odlazili u Ame -<br />
riku, gde su radili i redovno slali dolare svojim familijama, {to<br />
sada nije bilo mo gu}e.<br />
Italijani su iz “sigurnosnih” razloga jako ograni~ili ribarima<br />
njihovo izla`enje na more. A jedini “turisti” bili su emigranti.<br />
U plodnim delovima Hrvatske ve} se ose}alo pomanjkanje<br />
`ivotnih namirnica, jer su Nemci odnosili koliko god su mogli. U<br />
mnogim delovima zemlje vodile su se borbe, {to je jo{ vi{e ote -<br />
`avalo proizvodnju i transport. U primorju je vladala nesta{ica, a<br />
ono {to se dalo nabaviti na “crno” nije bilo pristupa~no ve}ini<br />
stanovni{tva.<br />
Mi smo se skromno prehranjivali. ^ak i <strong>za</strong> novac bilo je te{ko<br />
ne{to dobiti.<br />
Egon je jednom prilikom nabavio desetak kilograma p{enice.<br />
Nju je jo{ trebalo samleti. Neki su me{tani jo{ imali ru~ne mlinove,<br />
koji su se sastojali od dva kamena koluta me|u koje je trebalo<br />
metnuti zrna p{enice. Gornji kolut je trebalo okretati i tako<br />
se mlela p{enica. To nije bio lagan posao i trajalo je par sati<br />
mlevenje te male koli~ine. Bilo je u tome i ne{to tragikomi~no:<br />
tamo je ostao na{ paromlin koji melje 40 tona p{enice na dan, a ja<br />
se ovde trudim da srednje ve kovnim “`rvnjem” sameljem par kilograma.<br />
116