Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
' Treći je faktor, koji uvjetuje diferenciranost zajednice, antropogene<br />
prirode: razlika između sastojina utjecanih jače ili slabije pašom. I tu su<br />
razlike vrlo velike, pa s obzirom na intenzitet paše možemo postaviti cijeli<br />
niz od najslabije do najjače utjecanih sastojina.<br />
Postoje dakle razlike prema klimatskim, edafskim i antropogenim<br />
utjecajima, postoje niže jedinice, ali je zasad teško utvrditi njihov sistematski<br />
značaj. Mi ćemo zasad, dok se ne prouči još veći broj sastojina,<br />
raščlaniti asocijaciju prema podlozi u dvije varijante, a ove prema klimatskim<br />
razlikama u dvije subasocijacije:<br />
1) vapnenačka varijanta razvija se na teško trošivim vapnencima,<br />
koji su se razvili unutar dolomita i ističe se na prvi pogled<br />
nedostatkom kukurijeka, crnjuše i nekih drugih vrsta. Na temelju dosad<br />
sabranog materijala ne može se utvrditi, koliko se ova varijanta ističe i<br />
nekim pozitivnim osobinama.<br />
2) do 1 o m i t n a varijanta obuhvata glavni dio borovih šuma i<br />
razvija se na dolomitu i na dolomitnim vapnencima, a značajna je po obilnom<br />
pojavljivanju kukurijeka božićnjaka (Helleborus macranthus), dok<br />
se na vapnenačkoj nalazi samo zeleni rascjepkani kukurijek (Helleborus<br />
multifidus), koji je na dolomitu rjeđi. Dolomitnu varijantu možemo raščlaniti<br />
prema klimatskim zahtjevima u dvije jedinice (vjerojatno subasocijacije),<br />
koje imaju različito šumsko-gospodarsko značenje:<br />
1.) ostryetosum, toplija subasocijacija nižih predjela u kojoj se nalazi<br />
najčešće Pinus nigra, ali i Pinus silvestris, a uz njih se pojavljuju vrste<br />
termofilnih hrastovih šuma na pr. Ostrya carpinifolia, Quercus cerris,<br />
Amelanchier ovalis, Cotoneaster tomentosa, Cornus mas i dr.<br />
2.) piceetosum, hladnija subasocijacija viših predjela u kojoj se u podstojnom<br />
sloju drveća nalazi obilno smreka. Obilje smreke ima veliko značenje<br />
za daljnji razvitak i opstanak borove šume. Tu je njezina klimatska<br />
granica, pa još maleni korak na hladnije i vlažnije stanište znači potpuno<br />
pretezanje smreke.<br />
Pomlađivanje. Pomlađivanje borovih šuma predstavlja važan<br />
vegetacijski i šumarski problem. Iako se bor razmnaža naletom sjemena,<br />
te se pojavljuje na vrlo udaljenim nalazištima, ipak postoji u pomlađivanju<br />
očita zakonitost. Na tipičnim borovim staništima<br />
pomlađuje se bor ne samo na rubovima i na čistinama<br />
nego i u slabije sklopljenim sastojinama. U<br />
pomlađivanju je međutim vanredna razlika između<br />
dolomita i vapnenaca. Iako se bor lijepo pomlađuje i na<br />
vapnencu, ipak se to ne može ni uporediti s pomlađivanjem na dolomitu.<br />
Uz kukurijek božićnjak (Helleborus macranthus), žutilovku (Genista pedunculata)<br />
i druge značajne vrste razvijaju se na dolomitu tisuće i tisuće<br />
mladih borova razne veličine i starosti, a njihova je vitalnost neopisiva.<br />
Na dolomitnoj trošini stoje često skupine mladih borića različite veličine<br />
i starosti, koji zbijeni u gušće ili rjeđe hrpe golemom dinamikom osvajaju<br />
golo kršje na kome uopće nema vegetacije. Čim se pomladak zakorijeni,<br />
obogaćuje otpalim iglicama kamenitu trošinu humusom i prirašćuje od<br />
godine do godine sve jače. U nekim sastojinama nalazimo 5 do 8-godišnje<br />
boriće, koji prirašćuju godišnje po 60 cm u visinu. Prolazeći kroz borovu<br />
šumu možemo pratiti njezinu vanrednu obnovu na dolomitnoj podlozi: uz<br />
232
Change language