Å UMARSKI LIST 7-9/1958

sumari.hr

Å UMARSKI LIST 7-9/1958

Kitasta sadnja nam je, u poređenju sa pojedinačnom, dala bolje rezultate

i to, ne samo u odnosu na postotak primljenih biljaka već i u pogledu

njihovog razvoja. Na slici 2 prikazujemo sedmogodišnju biljku alepskog

bora pojedinačne sadnje (lijevo) i iste starosti 4 biljke kitaste sadnje

(desno). Pojedinačno posađena biljka je visoka 1,6 m sa krošnjom promjera

0,9 m. Naprotiv kitasto posađene biljke u konkretnom slučaju imaju visinu

2,2 m i krošnju promjera 1,6 m. Krošnjama zasjenjena površina

kitaste sadnje je 2 m 2 a pojedinačne 0,6 m 2 .

Mi smo se uvjerili, da nesumnjivo dolazi do pojave fiziološkog srašćivanja

korijenja alepskog bora pri kitastoj sadnji tako, da ono čini u stvari

jedan zajednički sistem korijenja. Postepenim uklanjanjem potisnutih

stabala ne izumire njihovo korijenje, već naprotiv ulazi u sklop korijenja

dominantnog stabla. Njemu je time omogućeno bolje korišćenje hraniva

i vlage u tlu, a ona je od posebnog značaja za suha staništa alepskog bora.

Naprijed opisani način srašćivanja korijenja alepskog bora prikazujemo

na slici 3. Panjevi su označeni rednim brojevima onako, kako su

postepeno otstranjivana stabla. Promjeri na panju potisnutih stabala su

2 cm, 3 cm i 4 cm, dok je promjer panja sedmogodišnjeg dominantnog

stabla (na slici red. br. 4) 8,5 cm. Sa slike je vidljivo, da korijenje potisnutih

stabala sa onim dominantnog stabla čini u stvari jedan sistem.

Slika 3. — Fiziološki sraslo korijenje biljaka alepskog bora kitaste sadnje kod Eksp.

stanice Bijelo Polje kod Mostara Instituta NRBiH. Sadnja izvršena novembra 1949.

Dominantno stablo posječeno tokom 1956. Snimljeno 10. X. 1957.

Foto: M. Simunović

273

More magazines by this user
Similar magazines