You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Kitasta sadnja nam je, u poređenju sa pojedinačnom, dala bolje rezultate<br />
i to, ne samo u odnosu na postotak primljenih biljaka već i u pogledu<br />
njihovog razvoja. Na slici 2 prikazujemo sedmogodišnju biljku alepskog<br />
bora pojedinačne sadnje (lijevo) i iste starosti 4 biljke kitaste sadnje<br />
(desno). Pojedinačno posađena biljka je visoka 1,6 m sa krošnjom promjera<br />
0,9 m. Naprotiv kitasto posađene biljke u konkretnom slučaju imaju visinu<br />
2,2 m i krošnju promjera 1,6 m. Krošnjama zasjenjena površina<br />
kitaste sadnje je 2 m 2 a pojedinačne 0,6 m 2 .<br />
Mi smo se uvjerili, da nesumnjivo dolazi do pojave fiziološkog srašćivanja<br />
korijenja alepskog bora pri kitastoj sadnji tako, da ono čini u stvari<br />
jedan zajednički sistem korijenja. Postepenim uklanjanjem potisnutih<br />
stabala ne izumire njihovo korijenje, već naprotiv ulazi u sklop korijenja<br />
dominantnog stabla. Njemu je time omogućeno bolje korišćenje hraniva<br />
i vlage u tlu, a ona je od posebnog značaja za suha staništa alepskog bora.<br />
Naprijed opisani način srašćivanja korijenja alepskog bora prikazujemo<br />
na slici 3. Panjevi su označeni rednim brojevima onako, kako su<br />
postepeno otstranjivana stabla. Promjeri na panju potisnutih stabala su<br />
2 cm, 3 cm i 4 cm, dok je promjer panja sedmogodišnjeg dominantnog<br />
stabla (na slici red. br. 4) 8,5 cm. Sa slike je vidljivo, da korijenje potisnutih<br />
stabala sa onim dominantnog stabla čini u stvari jedan sistem.<br />
Slika 3. — Fiziološki sraslo korijenje biljaka alepskog bora kitaste sadnje kod Eksp.<br />
stanice Bijelo Polje kod Mostara Instituta NRBiH. Sadnja izvršena novembra 1949.<br />
Dominantno stablo posječeno tokom 1956. Snimljeno 10. X. 1957.<br />
Foto: M. Simunović<br />
273
Change language