You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ficira smrekovu osu listaricu. Kombinacijom<br />
toga virusa sa nekim drugim parazitima<br />
svladana je, ova osa barem u stanovitim<br />
područjima. Ranije je Bird izvijestio<br />
o uspješnom unošenju u Kanadu<br />
jednog drugog virusa, specifičnog za evropsku<br />
osu listaricu (Diprion, Lophyrus<br />
hareyniae Htg.).<br />
Ograničenom primjenom tog virusa, donesenog<br />
iz Švedske, uništene su ose listarice<br />
na zaraženom šumskom zemljištu u<br />
velikom opsegu.<br />
Uspjeh s virusima i bakterijama potaklo<br />
je na istraživanja drugih činilaca. Imade<br />
indikacija, da će se konačno postići dobre<br />
rezultate s protozoima, a moguće čak i sa<br />
parazitskim crvima. A ni gljive nisu nipošto<br />
izvan granica mogućnosti. One su<br />
mikroorganizmi, koji pružaju najviše nade<br />
za mikrobsko suzbijanje onih insekata,<br />
koji se hrane sišući biljne sokove. Treba<br />
da otkrijemo vrste gljiva, kojima za prodiranje<br />
u njihove insektske domaćine nije<br />
potrebna velika vlaga. Tada bi bilo moguće,<br />
da se pronađu načini kako bi se uz<br />
primjenu umjerenih količina vlage vršile<br />
infekcije pomoću gljiva.<br />
Ostaje problem ekonomske proizvodnje<br />
živih insekticida u velikim količinama.<br />
Većinea bakterija i gljiva mogu se producirati<br />
uporedo i lako na umjetnim kulturama.<br />
No druga je stvar sa virusima i protozoama.<br />
Neki se od njih mogu uzgajati na<br />
zadovoljavajući način u izobilju na insektima<br />
u insektariju, no neke, od potencialno<br />
korisnih, nije još uspjelo uzgojiti uz<br />
umjetne okolnosti.<br />
Mikrobsko suzbijanje insekata bitno bi<br />
uznapredovalo, kad bi se mogle razviti<br />
prikladne i jeftine metode uzgoja mikroba<br />
u kulturama.<br />
«-Vimijenjena patologija insekata mora<br />
se boriti sa mnoštvom drugih problema,<br />
za koje su potrebna istraživanja, da bi se<br />
povećala pouzdanost i gibivost radova u<br />
polju. Jedna od briga jest poteškoća, kako<br />
da se nađe pravo vrijeme za primjenu<br />
svakog pojedinog insekticida. Druga je<br />
briga dugi period inkubacije nekih bolesti.<br />
U nekoliko slučajeva, u kojima su problemi<br />
te vrsti bili riješeni, isticale su se<br />
prednosti mikrobskog suzbijanja. Upoređeni<br />
sa kemijskim insekticidima, mikroorganizmi<br />
se relativno jeftino proizvode.<br />
Oni ne ostavljaju opasne i toksične taloge.<br />
Oni nisu štetni za biljke i više životinje,<br />
uključivši čovjeka, a mnogi od njih zaista<br />
su specifični za svoje domaćine, štedeći<br />
korisne insekte. Nadalje, mikrobi se mogu<br />
upotrebiti na razne načine direktnim prskanjem<br />
ili zaprašivanjem u kombinaciji<br />
sa kemijskim insekticidima, istodobno sa<br />
drugim insektskim parazitima i predatorima.<br />
Neki od njih imaju jedinstvenu<br />
prednost, jer se mogu ustaliti u populacijama<br />
insekta, te tako djelovati kao trajna<br />
zaštita.<br />
Patologija insekata još je uvijek mlada<br />
znanost. Iz ovih nekoliko iskustava, koje<br />
smo ovdje nabrojili, izgledalo bi, da nije<br />
više opravdan skepticizam, prouzročen<br />
vrlo razglašenim neuspjesima prvih pionira.<br />
No, isto tako nitko ne može utvrditi,<br />
da su patogeni mikroorganizmi lijek za<br />
sve, ili da će oni nadomjestiti kemijske<br />
insekticide. Nas zadovoljava, što skupine<br />
učenjaka u dvanaestak raznih zemalja<br />
ostvaruje tu zamršenu ideju, i daju novo<br />
moćno oružje u čovjekovoj borbi protiv<br />
insekata.<br />
Prof. Z. Vajda<br />
UTJECAJ INSEKTICIDA NA PONIK<br />
I SADNICE<br />
U borbi sa štetnicima šumskih kultura<br />
mnogo nam rabi heksakloran i DDT. Efekat<br />
njihovog otrovnog djelovanja dobro<br />
je poznat. Međutim, utjecaj tih insekticida<br />
na same biljke nije dovoljno proučen.<br />
Fitotoksičko djelovanje heksaklorana i<br />
nekih drugih preparata na drvenaste biljke<br />
promatrali smo na pokusnoj stanici Moskovske<br />
poljoprivredne akademije Timirjazeva<br />
pri izučavanju borbe s ličinkama<br />
hrušta i s drugim štetnicima koji se razvijaju<br />
u tlu. Tako je bilo moguće pratiti<br />
utjecaj organskih preparata na razvoj vegetativnih<br />
organa i na sistem korijenja<br />
ponika i sadnica, a također i na odigravanje<br />
nekih biokemijskih i fizioloških procesa<br />
u njima.<br />
Utvrdili smo da je djelovanje preparata<br />
različito. U nekim je slučajevima upliv<br />
bio pozitivan, kad je izazvao slabe podražaje<br />
koji su povisili vitalnost biljnog organizma,<br />
a u drugim negativan, kad je kemijski<br />
preparat djelovao tako da su biljke<br />
zakržljale ili da su nenormalno razvile pojedine<br />
organe.<br />
Odstupanja nekih morfoloških karakteristika<br />
kod biljaka tretiranih kemijskim<br />
otrovima ukazivala su na veliku toksičnost<br />
heksaklorana, jer se pod njegovim utjecajem<br />
zbivaju znatne citološke promjene u<br />
biljnom organizmu. Prodiranjem u biljku,<br />
heksakloran izaziva poliploidiju i uvećanje<br />
stanica slično djelovanju kolhicina,<br />
auksina i drugih tvari s visokom fiziološkom<br />
aktivnošću. To se djelovanje najjače<br />
odrazuje na stanicama primarnog meristema<br />
na vršku korijena.<br />
313
Change language