You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
se može pripisati progresu bioloških nauka,<br />
koja će omogućiti daljnji razvoj modernoj<br />
sylviculture čiji razvoj može biti<br />
od odlučne važnosti za budućnost šuma u<br />
Mediteranu.<br />
c) Nova sylvicultura<br />
Najnovija sylviccultura je u najvećoj<br />
mjeri rezultat povećanih potreba na šumskim<br />
prihodima i rezultat progresa na području<br />
selekcije i genetike. Na siromašnim<br />
tlima, prirodna evolucija, doista, dovodi<br />
do sastojina kojih je prihod vrlo malen.<br />
Uostalom, prvobitne šume u Mediteranu<br />
nestaju gotovo svuda uslijed biotskih faktora.<br />
U većini slučajeva, povrat k prirodnom<br />
»climaxu« nije više poželjan.<br />
Progresi na polju selekcije i hibridiza-<br />
•cije dozvoljavaju, da se pomišlja o boljoj<br />
upotrebi tla. Iskorišćivanje klenova i selekcioniranih<br />
hibrida u modernim topolovim<br />
kulturama sa intenzivnim njegovim<br />
sastojinama omogućile su postići veći prihod<br />
od onoga u klasičnoj šumi. Slično je<br />
postignuto i pomoću selekcioniranih vrba.<br />
Jasno je, da su ti klonovi i hibridi vrlo<br />
skupi i mogu biti iskorišćeni u potpunosti<br />
sa maksimalnim profitom samo na vrlo<br />
dobro pripremljenom tlu s intenzivnom<br />
njegom. Nova sylvicultura ide za tim, da<br />
pripremi okolinu (stanište) stabla. U tom<br />
razvoju sylviculture mogu se slijediti ove<br />
etape: zanemarivanje okoline, podešavanje<br />
prema okolini, pripremanje (adaptiranje)<br />
okoline. Moderna sylvicultura ne sastoji<br />
se više samo u jednomstavnom »retour<br />
ä la nature«, nego ide za tim, da uz<br />
pomoć intenzivnih agrotehničkih mjera<br />
promijeni okolinu i postigne što veći prirast.<br />
Novi i intenzivni tip moderne sylviculture<br />
osniva se na ecotypu, clonu i hybridu;<br />
nova sastojina sastavljena je od individua<br />
istog stabla, a karakterizirana je<br />
konstantnom intervencijom čovjeka. Prema<br />
tome su karakteristike nove sylviculture:<br />
jednodobne, umjetno podignute sastojine;<br />
intenzivna njega stabala; obrada<br />
i njega tla; upotreba gnojiva, navodnjavanje<br />
i t. d. i t. d.<br />
Za ilustraciju te nove tendence Potkomisija<br />
je spomenula aktivnost nekih tvornica<br />
papira, kao na pr. »Spruce Falls<br />
Company« u Kapuskasing-u, Ontario. Godišnja<br />
produkcija tog društva iznosi<br />
300.000 tona papira za »New York Times«.<br />
Da bi pokrilo svoje potrebe na drvu to je<br />
društvo poduzelo velika pošumljavanja.<br />
Još je frapantniji primjer u Japanu.<br />
Premda prirodne šume zauzimaju ondje<br />
61,8% površina, novi petogodišnji šumarski<br />
plan te zemlje ima za cilj povećavanje<br />
šumske produkcije umjetnim pošumljavanjem,<br />
intenzivnijim uređivanjem šuma i<br />
šumarskom selekcijom.<br />
Najnovija su istraživanja pokazala, da<br />
u šumskoj proizvodnji prirodnih šuma<br />
postoji jedna granica — jedan plafon —<br />
iznad kojeg se šumsko-uzgojnim mjerama<br />
ne da ići. Prema tome je jasno, da čovjek<br />
mora unijeti jednu količinu energije<br />
u kompleks klima — tlo, ako želi iz n j e-<br />
ga izvući veće prihode. Uostalom<br />
poljoprivreda ne čini drugo, kad polučuje<br />
velike prihode.<br />
Nova sylvicultura mogla bi se nazvati<br />
arboricultura. To ipak ne znači, da bi nova<br />
šumarska tehnika trebala da bude<br />
identična poljoprivrednoj tehnici, nego to<br />
znači, da bi šumarstvo trebalo unaprijediti<br />
uvođenjem nove tehnike rada, koja se<br />
osniva na poznavanju kulture stabala kako<br />
bi se postigli veći prihodi. U mnogim<br />
zemljama šumarstvo počiva na iskorišćivanju<br />
postojećih šuma, koje su više ili<br />
manje prirodne, kao što poljoprivreda —<br />
u nekim zaostalim područjima — koristi<br />
postojeću, više ili manje prirodnu vegetaciju.<br />
Međutim, ako želimo, da drvo zauzima<br />
trajno jedno važno mjesto na tržištu,<br />
onda bi trebalo povećati proizvodnju intenzivnim<br />
agrotehničkim i genetskim mjerama.<br />
Specijalna sylvicultura u Mediteranu<br />
U šumama Mediterana čovjek koristi iz<br />
šume plodove, sjeme, koru, granje, listinac<br />
i si. A to su dijelovi stabla, koji sadrže<br />
najviše mineralnih sastojaka. Upravo<br />
proizvodnja smole, kore, plodova i drugih<br />
specijalnih prihoda mediteranske šume<br />
uzrokuju jako iscrpljenje tla, što daje<br />
sylviculturi Mediterana specijalnu karakteristiku.<br />
Povećanje proizvodnje u mediteranskim<br />
šumama zavisi prema tome u<br />
prvom redu od poboljšanja agrotehničkih<br />
mjera. Genetika i selekcija, s jedne strane,<br />
i intenzivna obrada i priprema tla, s<br />
druge strane, pružaju mogućnost za povećanje<br />
proizvodnje. Već započeti radovi na<br />
polju arboriculture u Italiji — naročito<br />
što se tiče kestenika — daju putokaz novoj<br />
mediteranskoj sylviculturi.<br />
ad 3.) Po pitanju smolarenja Potkomisija<br />
za koordinaciju mediteranskih šumarskih<br />
pitanja nije donijela definitivni zaključak,<br />
jer su delegati pojedinih zemalja<br />
i predstavnici FAO imali različita mišljenja.<br />
Predstavnici FAO smatraju smolarenje<br />
štetnim, pozivajući se na iskustva u<br />
Landima, gdje danas država mora podržavati<br />
svojim subvencijama smolaranje u<br />
privatnim šumama. Delegati Jugoslavije i<br />
Portugala nisu se potpuno složili sa sta-<br />
307
Change language