You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Suha, topla renđzina:<br />
i<br />
Borova šuma (edafski uvjetovana vegetacija)<br />
Renđzina se navlažuje — baze ispiru: Borova šuma s elementima šume bukve i jele<br />
i<br />
Smeđe karbonatno tlo:<br />
Šuma bukve i jele (klimazonalna vegetacija)<br />
Na tipičnim borovim staništima nema opasnosti, da će bukva i jela<br />
potisnuti bor, jer je tlo plitko i odviše suho, ali se na dubljim profilima<br />
tla, u vlažnijim uvalama i na tjemenima naseljuje obilno bukva. Često se<br />
nalaze još stari borovi unutar mlade šume bukve, ali pomlatka bora nema<br />
ili je vrlo rijedak, tek se naseljuje uz rubove puteva, na malenim čistinama<br />
i na progalama. Taj mladik, rastao on pojedinačno ili u nakupinama,<br />
treba zaštititi od bukve.<br />
Drukčije su prilike na dodirnim mjestima i na prelaznim staništima<br />
bora i bukve, na pr. na glavnom bilu Komarnice ispod kote 960. Na sjevernoj<br />
i sjeveroistočnoj ekspoziciji nalazi se bukva, a na južnoj i zapadnoj<br />
bor. Bukva prodire i na Široki greben, a uz nju se javljaju najznačajnije<br />
biljke bukovih šuma, na pr. spomenuti Asarum europaeum. Na manjim<br />
čistinama nalaze se nakupine bora i nakupine bukve, pa će bukva, ako joj<br />
se prepusti mah, potisnuti bor. Na takvim mjestima treba zaštititi bor, koji<br />
se krasno razvija, ali nije sposoban konkurirati bukvi.<br />
Odnos borove šume prema šumi smreke. U višim<br />
pojasima ili na hladnijim položajima na sjevernoj ekspoziciji mijenja se<br />
također vegetacijski pokrov i s njim uporedo zbivaju se znatne promjene<br />
u tlu. Na mjesto borove šume razvija se šuma smreke i pod njom nastaje<br />
kiselo podzolirano tlo. Gračanin (1951.) upozorava, da se na dubljim<br />
profilima rendzine ispiru iz površinskih horizonata karbonati, pa »vodikovi<br />
ioni počinju potiskivati baze iz adsorpcijskog kompleksa i zauzimati<br />
njihova mjesta«. S tim u vezi pojavljuju se u šumi najprije pojedine acidofilne<br />
vrste, koje u toku prirodnog razvitka vegetacije posve pretegnu<br />
i tako nastaje nova acidofilna zajednica smreke. Takav razvitak vegetacije<br />
i tla zbiva se samo na hladnijim staništima borove šume. Njegov je<br />
predznak pojavljivanje smreke.<br />
Spomenuli smo, da u nižim toplijim dijelovima nema u borovim sastojinama<br />
smreke ili je vrlo rijetka. Zato je nema u crnoborovim šumama<br />
ni na sjevernim ekspozicijama. Naprotiv je vrlo obilna u bijeloborovim<br />
sastojinama viših položaja. To se vidi na Samaru, ali naročito lijepo kod<br />
Rudopolja i na Visibabi iznad Borika. Smreka se pojavljuje u borovoj<br />
šumi najprije na sjevernim položajima, na izloženim grebenima i u hladnim<br />
uvalicama. Zatim se miješa u dosta širokom pojasu s borom i najzad<br />
gradi čiste sastojine. Podloga je i ovdje dolomit o čemu svjedoči kukurijek<br />
(Helleborus macranthus), bijeli šaš (Carex alba) i dr. Rezultat toga<br />
razvoja je smrekova šuma uvjetovana edafskim faktorima.<br />
Naše snimke smrekove šume, prikazane na križaljci I. potječu iz neposredne<br />
okoline borovih šuma i pokazuju, da su u povodu navedenih<br />
pedoloških promjena nastale temeljne promjene u sastavu šumske vegetacije.<br />
Tipični elementi borovih šuma — izuzev obični bor — nestali su,<br />
a mjesto njih pojavljuju se Picea excelsa, Abies alba, Luzula luzulina,<br />
241
Change language