Å UMARSKI LIST 7-9/1958

sumari.hr

Å UMARSKI LIST 7-9/1958

Suha, topla renđzina:

i

Borova šuma (edafski uvjetovana vegetacija)

Renđzina se navlažuje — baze ispiru: Borova šuma s elementima šume bukve i jele

i

Smeđe karbonatno tlo:

Šuma bukve i jele (klimazonalna vegetacija)

Na tipičnim borovim staništima nema opasnosti, da će bukva i jela

potisnuti bor, jer je tlo plitko i odviše suho, ali se na dubljim profilima

tla, u vlažnijim uvalama i na tjemenima naseljuje obilno bukva. Često se

nalaze još stari borovi unutar mlade šume bukve, ali pomlatka bora nema

ili je vrlo rijedak, tek se naseljuje uz rubove puteva, na malenim čistinama

i na progalama. Taj mladik, rastao on pojedinačno ili u nakupinama,

treba zaštititi od bukve.

Drukčije su prilike na dodirnim mjestima i na prelaznim staništima

bora i bukve, na pr. na glavnom bilu Komarnice ispod kote 960. Na sjevernoj

i sjeveroistočnoj ekspoziciji nalazi se bukva, a na južnoj i zapadnoj

bor. Bukva prodire i na Široki greben, a uz nju se javljaju najznačajnije

biljke bukovih šuma, na pr. spomenuti Asarum europaeum. Na manjim

čistinama nalaze se nakupine bora i nakupine bukve, pa će bukva, ako joj

se prepusti mah, potisnuti bor. Na takvim mjestima treba zaštititi bor, koji

se krasno razvija, ali nije sposoban konkurirati bukvi.

Odnos borove šume prema šumi smreke. U višim

pojasima ili na hladnijim položajima na sjevernoj ekspoziciji mijenja se

također vegetacijski pokrov i s njim uporedo zbivaju se znatne promjene

u tlu. Na mjesto borove šume razvija se šuma smreke i pod njom nastaje

kiselo podzolirano tlo. Gračanin (1951.) upozorava, da se na dubljim

profilima rendzine ispiru iz površinskih horizonata karbonati, pa »vodikovi

ioni počinju potiskivati baze iz adsorpcijskog kompleksa i zauzimati

njihova mjesta«. S tim u vezi pojavljuju se u šumi najprije pojedine acidofilne

vrste, koje u toku prirodnog razvitka vegetacije posve pretegnu

i tako nastaje nova acidofilna zajednica smreke. Takav razvitak vegetacije

i tla zbiva se samo na hladnijim staništima borove šume. Njegov je

predznak pojavljivanje smreke.

Spomenuli smo, da u nižim toplijim dijelovima nema u borovim sastojinama

smreke ili je vrlo rijetka. Zato je nema u crnoborovim šumama

ni na sjevernim ekspozicijama. Naprotiv je vrlo obilna u bijeloborovim

sastojinama viših položaja. To se vidi na Samaru, ali naročito lijepo kod

Rudopolja i na Visibabi iznad Borika. Smreka se pojavljuje u borovoj

šumi najprije na sjevernim položajima, na izloženim grebenima i u hladnim

uvalicama. Zatim se miješa u dosta širokom pojasu s borom i najzad

gradi čiste sastojine. Podloga je i ovdje dolomit o čemu svjedoči kukurijek

(Helleborus macranthus), bijeli šaš (Carex alba) i dr. Rezultat toga

razvoja je smrekova šuma uvjetovana edafskim faktorima.

Naše snimke smrekove šume, prikazane na križaljci I. potječu iz neposredne

okoline borovih šuma i pokazuju, da su u povodu navedenih

pedoloških promjena nastale temeljne promjene u sastavu šumske vegetacije.

Tipični elementi borovih šuma — izuzev obični bor — nestali su,

a mjesto njih pojavljuju se Picea excelsa, Abies alba, Luzula luzulina,

241

More magazines by this user
Similar magazines