Å UMARSKI LIST 7-9/1958

Helieborus macranthus nalazi se stalno bujan pomladak borova, a nekoliko
koraka dalje na vapnencima, gdje nema kukurijeka, nema katkad na
daleko ni jednog mladog borića. Tako nam je kukurijek božićnjak vanredan
pokazivač, gdje će kod otvaranja sklopa nastupiti najobilnije pomlađivanje
crnog i običnog bora.
ŽIVOTNE PRILIKE ZAJEDNICE (SINEKOLOGIJA)
Za razumijevanje opstanka i obnove borovih šuma ima naročito značenje
poznavanje njezinih životnih prilika: klime, tla, reljefa i antropogenih
utjecaja, koji na određenom staništu djeluju. Ali bi bilo ipak krivo,
kad bismo htjeli raširenje i sastav šume protumačiti samo na temelju
staništa. Bor uspijeva, kako smo spomenuli, vanredno i na staništima
bukve i jele, a ipak se tamo ne može trajno održati, niti se uz prirodne
uvjete ne obnavlja, jer ga potiskuje bukva i jela. Tek na onim staništima,
gdje nema konkurencije jačih takmaca održaje se bor kao trajni stadij i
izgrađuje naročitu zajednicu.
Schmid (1936) je s pravom upozorio, da je konkurenca glavni faktor,
koji je uvjetovao potiskivanje borovih šuma na reliktna staništa. Uz
ekološke prilike odlučuju dakle u prvom redu biološki elementi, koji su
izraženi u međusobnoj konkurenciji šumskog drveća.
Klimatske prilike. Već smo u uvodu istaknuli, da su borove
šume raširene uglavnom u području šume bukve i jele, ali u svome najnižem
dijelu sežu u granično područje termofilnih hrastovih šuma. Iz užeg
područja borovih šuma nemamo nažalost potpunih klimatskih podataka.
Ugrenović i Šolaja (1937) donose četverogodišnja sezonska opažanja
uglavnom samo za ljetnje mjesece god. 1929.—1932. iz Samara
(835 m) u Maloj Kapeli iz miješane sastojine crnog i običnog bora. Da bi
rezultate mogli barem donekle upoređivati s tipičnim staništima ostalih
zajednica u okolini, složio sam podatke iz Samare u križaljku između
Gospića i Ravne Gore. Gospić leži u visini 565 m i nalazi se u hladnijem
području hrasta kitnjaka i običnoga graba (Querceto-Carpinetum croaticum),
a Ravna Gora u visini 793 m u području bukve i jele (Fagetum
croaticum abietetosum).
Tabela II. Temperaturni odnosi u borovim šumama na Samaru u poredbi sa stanicama
Gospić i Ravna Gora
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. ampl.
sred. —1.7 —1.7 3.3 8.2 12.9 16.9 19.0 17.9 14.0 9.5 5.1 —0.7 8.6 20.7
Gospić 565 max. 2.5 4.6 8.6 14.2 18.7 23.4 26.4 26.0 21.5 16.0 10.5 3.1 14.6
1931—40 min. —6.0 —7.2 —1.2 2.7 5.6 9.6 11.0 10.2 7.8 4.4 1.6 —4.2 2.8
Samar
1929—32
835
sred.
max.
min.
16.0
23.2
11.1
17.4
24.9
12.1
17.5
24.7
12.2
14.0
20.4
9.«
Ravna
Gora
1927—40
793
sred.
max.
min.
—2.7
1.1
—6.6
—2.8
2.4
—7.0
1.4
5.8
—1.7
6.1
10.9
1.6
10.7
15.5
5.9
15.0
20.0
8.7
17.1
22.8
10.2
15.8
21.9
9.5
12.4
17.7
7.2
7.6
12.3
3.7
3.7
7.7
0.6
—2.0
1.2
—5.5
6.9
11.6
2.2
19.9
233