You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ŠUMARSKI <strong>LIST</strong><br />
GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE<br />
GODIŠTE 82 JULI—AUGUST—SEPTEMBAR GODINA 195«<br />
PRILOG POZNAVANJU BOBOVIH I SMREKOVIH SUMA<br />
MALE KAPELE<br />
Prof. đr. Ivo Horvat, Zagreb<br />
UVOD<br />
Na obroncima Male Kapele, od Rudopolja i Vrhovina do Plitvičkih<br />
Jezera, nalaze se u području šume bukve i jele dvije značajne šumske<br />
zajednice reliktnog karaktera. To su šume crnog i običnog bora, te šume<br />
smreke na dolomitima. Ove se razvijaju u naročitim životnim prilikama<br />
i imaju uz golemo gospodarsko i veliko prirodoznastveno značenje. Naročito<br />
su važne borove šume, jer njihov sastav i ekologija osvjetljava problem<br />
reliktnih borovih šuma cijelog ilirskog područja.<br />
Sume crnog, rjeđe i običnog bora, zapremaju u Hrvatskoj manje,<br />
odijeljene areale. Veće površine samoniklih borovih šuma nalaze se na<br />
Maloj Kapeli i u Velebitu, a rjeđe su na rubu Gorskog Kotara, na Plješevici,<br />
Senjskom Bilu, Dinari i na Biokovu. U Primorju se nalaze na Braču,<br />
Hvaru i Pelješcu bitno različite zajednice dalmatinskog crnog bora (Pinus<br />
maritima ssp. dalmatica), ali one nemaju nikakve veze s našim kontinentalnim<br />
šumama, kako su istaknuli već B e c k-M annagetta (1901) i<br />
Horvat (1950), a Horvatić (1957) je nedavno to detaljno obrazložio.<br />
Borove šume u Hrvatskoj pripadaju značajnim zajednicama, koje su<br />
često fragmentarno razvijene (Horvat 1938, 1956). To su ekstrazonalne<br />
zajednice uvjetovane reljefnim, lokalno-klimatskim ili edafskim faktorima.<br />
One se nalaze unutar određenih klimazonalnih šumskih zajednica<br />
s kojima su sindinamski više ili manje povezane. Na nekim staništima<br />
održavaju se kao trajni vegetacijski stadij, a na drugima uzmiču pred<br />
konkurencijom jačih suparnika, ponajčešće bukve i jele.* \<br />
* Osim ovih jasno izraženih zajednica (asocijacija) borovih šuma pojavljuje se<br />
često crni i obični bor obilno u drugim šumskim zajednicama gradeći veće ili manje<br />
sastojine. Sastav takvih borovih sastojina pokazuje, da one nemaju ništa zajedničko<br />
sa borovim zajednicama. Bor se naseljuje na pr. na sječini ili na paljevini neke šumske<br />
zajednice kao prolazni stadij, pa razvitkom ove zajednice i nestaje. Takve razr<br />
vojne stadije treba dobro razlikovati od floristički i ekološki izraženih borovih<br />
zajednica. Zato je poznavanje Sastava borovih šuma vrlo važno i u praktičnom<br />
pogledu. Ono je preduvjet za pravilno gospodarenje, koje će nam osigurati trajnost<br />
i obnovu borovih šuma kao vrela prvorazrednog drva i smole.<br />
225
Change language