Å UMARSKI LIST 7-9/1958

sumari.hr

Å UMARSKI LIST 7-9/1958

ŠUMARSKI LIST

GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE

GODIŠTE 82 JULI—AUGUST—SEPTEMBAR GODINA 195«

PRILOG POZNAVANJU BOBOVIH I SMREKOVIH SUMA

MALE KAPELE

Prof. đr. Ivo Horvat, Zagreb

UVOD

Na obroncima Male Kapele, od Rudopolja i Vrhovina do Plitvičkih

Jezera, nalaze se u području šume bukve i jele dvije značajne šumske

zajednice reliktnog karaktera. To su šume crnog i običnog bora, te šume

smreke na dolomitima. Ove se razvijaju u naročitim životnim prilikama

i imaju uz golemo gospodarsko i veliko prirodoznastveno značenje. Naročito

su važne borove šume, jer njihov sastav i ekologija osvjetljava problem

reliktnih borovih šuma cijelog ilirskog područja.

Sume crnog, rjeđe i običnog bora, zapremaju u Hrvatskoj manje,

odijeljene areale. Veće površine samoniklih borovih šuma nalaze se na

Maloj Kapeli i u Velebitu, a rjeđe su na rubu Gorskog Kotara, na Plješevici,

Senjskom Bilu, Dinari i na Biokovu. U Primorju se nalaze na Braču,

Hvaru i Pelješcu bitno različite zajednice dalmatinskog crnog bora (Pinus

maritima ssp. dalmatica), ali one nemaju nikakve veze s našim kontinentalnim

šumama, kako su istaknuli već B e c k-M annagetta (1901) i

Horvat (1950), a Horvatić (1957) je nedavno to detaljno obrazložio.

Borove šume u Hrvatskoj pripadaju značajnim zajednicama, koje su

često fragmentarno razvijene (Horvat 1938, 1956). To su ekstrazonalne

zajednice uvjetovane reljefnim, lokalno-klimatskim ili edafskim faktorima.

One se nalaze unutar određenih klimazonalnih šumskih zajednica

s kojima su sindinamski više ili manje povezane. Na nekim staništima

održavaju se kao trajni vegetacijski stadij, a na drugima uzmiču pred

konkurencijom jačih suparnika, ponajčešće bukve i jele.* \

* Osim ovih jasno izraženih zajednica (asocijacija) borovih šuma pojavljuje se

često crni i obični bor obilno u drugim šumskim zajednicama gradeći veće ili manje

sastojine. Sastav takvih borovih sastojina pokazuje, da one nemaju ništa zajedničko

sa borovim zajednicama. Bor se naseljuje na pr. na sječini ili na paljevini neke šumske

zajednice kao prolazni stadij, pa razvitkom ove zajednice i nestaje. Takve razr

vojne stadije treba dobro razlikovati od floristički i ekološki izraženih borovih

zajednica. Zato je poznavanje Sastava borovih šuma vrlo važno i u praktičnom

pogledu. Ono je preduvjet za pravilno gospodarenje, koje će nam osigurati trajnost

i obnovu borovih šuma kao vrela prvorazrednog drva i smole.

225

More magazines by this user
Similar magazines