Doktorski rad - FSB - Sveučilište u Zagrebu

usporedbi s ostalim brodovima, dno je nakon izvlačenja ostalo relativno čisto, s iznimkom
kormila na kojem su bili željezni čavli. Zaključilo se da bakrene obloge mogu zaštititi brod i
od obraštanja. Učinak bakrenih obloga, odnosno istodobne zaštite od brodotočaca i
obraštanja, pokrenuo je primjenu takve zaštite i na druge brodove. Valja napomenuti da je
takva zaštita bila vrlo skupa, primjerice primjenjuje je samo ratna mornarica i rijetki trgovački
brodovi. Krajem 18. st. međutim, oblaganje bakrenim pločama bilo je već uvelike uvedeno.
Tako engleski Parlament, 1780, zabranjuje izvoz bakra kao strateškog materijala. Krajem
istog stoljeća gotovo svi engleski ratni brodovi bili su obloženi bakrenim pločama.
5.1.2. Početci zaštite željeznih brodova
Prvi željezni brod bila je teglenica Trial, porinuta u Coalbrookdaleu, u Engleskoj, dok
je prvi željezni brod Aaron Manby isporučen 1822. u Tiptonu, nedaleko Coalbrookdalea.
Plovio je između Parisa i Rouena.
Godine 1838. Lloyd's Register klasificira prvi željezni jedrenjak, bark od 271 t. Od
1844. naziv je klase: A.I. građen od željeza, dok su se poznata Rules and Tables of Scantlings
pojavila 1854.
Slijedeći način zaštite drvenih brodova, prvi željezni brodovi (naravno oni koji su
pripadali najjačim brodarima i ratnim mornaricama) oblagani su bakrenim pločama. Međutim,
prvo iskustvo bilo je porazno: željezo je nestajalo, a fenomen je nazvan bolešću željeza.
Suočeni s problemom bolesti željeza, Admiralitet 1820. formira komitet na čelu s
čuvenim fizičarom H. Davy-em. Davy u suradnji s M. Faradayem počinje opsežna ispitivanja.
Trebalo je objasniti zašto bakrene ploče u dodiru sa željezom uzrokuju otapanje željeza
(nestajanje željeza) i obraštaju, i zašto te iste bakrene ploče na oplati drvenog broda ne
obraštaju.
Davy je prve rezultate objavio 1824. i dokazao da se između dva metala u slanoj
otopini, uz prisutnost kisika, formira galvanski članak i tako izaziva postupna korozija jednog
od metala. Fenomen je u potpunosti objašnjen kasnije, kad je pojam elektronegativnosti
(e-pozitivnosti) razjašnjen elektronskom teorijom o nabojima. Na osnovu ispitivanja predložio
je da se male količine cinka ili kovanog željeza stave u kontakt s bakrom, da se spriječi
korozija željeza. Brojnim pokusima utvrđeno je da se na taj način privremeno spriječila
korozija željeza. Tako su protektori (anode cinka ili kovanog željeza) zaustavili galvanski
članak između bakra i željeznog substrata, ali je učinak protuobraštaja izostao, jer su se na tim
mjestima ponovno počeli naseljavati organizmi.
95