Doktorski rad - FSB - Sveučilište u Zagrebu

6.3. Validacija čimbenika hrapavosti na primjeru dvaju brodova
Vrednovanje spomenuta četiri čimbenika hrapavosti koji su sumarno predstavljeni
općom prosječnom visinom hrapavosti AHR U , provedena je na primjeru dvaju brodova; broda
za rasuti teret Pelješac i tankera Ist, pri određivanju porasta snage.
Iz podataka strojarskih dnevnika navedenih brodova, korišteni su elementi za procjenu
vrijednosti AHR za oba broda. Uvrštavanjem koeficijenta hrapavosti broda u službi C S ,
izračunao se učinak povećane AHR na pogoršanu energetsku bilancu brodova.
6.3.1. Brod za prijevoz rasutih tereta Pelješac
Značajke broda:
L oa = 232,80 m
L pp = 220,00 m
B = 32,20 m
H = 18,60 m
T des = 13,49 m
DW = 71 229 t
∆ = 85 172 t , pri ljetnom gazu T = 13,849 m
S = 5 500 m 2 (dno) + 6 950 m 2 (bokovi i pojas gaza) = 12 450 m 2
S nadvođe = 3 210 m 2
Četverokrilni vijak, D = 7,10 m, P = 5,27 m
Vrijeme praćenja Strojarskog Dnevnika: 11/01/2002 - 21/08/2004 godine [76]
Ulazak u službu: 02/1984 (nakon 'nultog' dokiranja).
Računanje hrapavosti oplakane površine
U razdoblju praćenja brodskog Dnevnika za vrijeme od dvije godine i 7 mjeseci brod
je, od njegove navršene 17-godine do 20,5 godine, bio već u dobi za rashod. Brzina je pala za
2,3 uzla u odnosu na početnu od 14,5 uzlova tako da je sadašnja oko 12,2 uzlova pri tipičnoj
brzini vrtnje vijka od 76 min -1 . Prosječni dnevni potrošak goriva iznosi 29 t.
Na dijagramu, Sl. 6.2, prikazana je brzina broda, broj okretaja vijka te dnevni potrošak
goriva u vremenu od 930 dana. Nije opažen pad brzine, odnosno može se zaključiti da on
postoji ali se veličinski kompenzira poliranjem AV premaza, pa se i brzine nisu mijenjale.
137