Doktorski rad - FSB - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
Doktorski rad - FSB - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
Doktorski rad - FSB - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Zagađenje okoliša<br />
Onečišćenje okoliša ima veliki utjecaj na sastav i rasprostranjenost flore i faune<br />
obraštajnih zajednica. Tako je na oplatama brodova koji plove američkim Velikim jezerima<br />
morski živi svijet gotovo desetkovan zbog velikog utjecaja slatkih voda, ali i onečišćenih i<br />
otpadnih voda postojećih luka. Na razvoj obrštajnih zajednica djeluju i kemikalije koje istječu<br />
iz kemijskih tvornica te uzrokuju ugibanje mnogih organizama. Tako su primjerice na rijeci<br />
Trave kod Lübeck-a (Sjeverna Njemačka) dna brodova nakon napuštanju luke potpuno<br />
očišćena od obraštaja.<br />
Postoje zabilješke da je istjecanje sumpornih para iz morskog dna jednog od zaljeva na<br />
grčkom otoku Thera (nekad Santorino) spriječilo obraštanje grčkih galija [43].<br />
3.4. Mehanizam lijepljenja organizama za substrat<br />
Fenomen obraštanja podrazumijeva trajno prihvaćanje organizama za oplatu<br />
broda [34]. Pri tome sesilni organizmi koriste ljepila u 3 različite faze:<br />
1. za sitne ličinke kojima se osvajaju obraštajne površine,<br />
2. u trenutku pričvršćenja za podlogu,<br />
3. za vrijeme rasta.<br />
Rastom organizma sila adhezije mora prevladati silu otkidanja prihvaćenih<br />
organizama kroz stvaranje veće kontaktne površine ili jačom silom lijepljenja.. Životinje<br />
imaju drugačiji mehanizam lijepljenja od biljaka. Tako, ljepljiva izlučevina balanida, koji se<br />
mogu lateralno pomicati, posjeduje svojstvo elastičnosti (stlačive tekućine), čime lako nalaze<br />
idealnu površinu za svoj sesilni život. Upravo sposobnost gibanja površinom brodske oplate<br />
nekih sesilnih organizama, koji proizvode izvanredno čvrsta ljepila, daje im prednost pred<br />
drugim nepokretnim organizmima pri čemu druge organizme isprepliću i inhibiraju im rast, ili<br />
ih jednostavno prignječe. Borba za životni prostor je jedan od oblika međusobnog djelovanja<br />
organizama u morskom okolišu, te organizmi s mogućnošću prilagođavanja imaju više<br />
izgleda za preživljavanje.<br />
Dakle, kod morskih organizama koji proizvode ljepilo (cement), pojedine razvojne<br />
faze imaju ograničene pokretljivosti. Taksonomske skupine Hidroida i Bryozoa rastu pomoću<br />
grana iz stabla (stolon), koje je čvrsto prihvaćeno za podlogu, a iz kojeg izlaze bočne grane<br />
poput izdanaka iz korijena drveća. Crvi cjevaši (Serpulida) izlučuju vapnenastu cijev čiji<br />
stražnji kraj ostaje permanentno prihvaćen za podlogu, vjerojatno s minimalnom debljinom<br />
ljepila. U svim ovim primjerima kemijsko vezivanje živih organizama za podlogu omogućeno<br />
67