Doktorski rad - FSB - Sveučilište u Zagrebu

Analogno pokusu s rotirajućim kružnim diskom (često u uporabi kod pokusa), sličnu
pojavu možemo opaziti na brodskim propelerima, nakon izvlačenja broda na suho.
Obraštenost se smanjuje kako se udaljavamo od osovine odnosno glavine propelera
prema vršcima krila. Tako su u pravilu vršci krila slobodni od obraštaja, zatim slijede sve
gušće i bujnije alge, a često puta i velike naslage balanida na samoj glavini vijka i korijenu
krila, prema shemi na slici 3.32.
Sl. 3.32. Raspodjela obraštaja na brodskom vijku
Kod manjih čamaca, koji više vremena miruju, balanide možemo naći po čitavim
krilima. Međutim, treba znati da je tom prihvaćanju prethodilo stajanje od desetak i više dana,
kada su se balanidi čvrsto prihvatili. Jednom prihvaćeni balanidi ne otpadaju niti pri najvećim
brzinama. Jedino im se usporava rast.
Na šest odabranih brodova Lošinjske plovidbe, koji su uglavnom plovili
Sredozemljem, provedena su istraživanja njihova obraštaja. Rasipanje dobivenih rezultata nije
davalo relevantne zaključke budući da usporedba nije bila moguća zbog velikog broja
međusobno teško usporedivih varijabli: upotrijebljeni AV premazi nisu bili isti, istraživane su
različite vrste brodova (od kontejnerskih-putničkih do teretnih), brodovi su različito vrijeme
proveli u lukama i u plovidbi, brodovi su plovili različitim brzinama i na različitim rutama.
Međutim, dobiveni su ipak zanimljivi podaci, koji potvrđuju pouzdanost rezultata o
obraštaju. Primjerice, dva broda na plovidbenoj ruti Jadran – Turska – Izrael različito su
obrasla: u jednom slučaju prevladavali su balanidi, a u drugom crvi cjevaši. Inhibiraju li jedni
drugima rast i razmnožavanje, nije poznato.
64