Doktorski rad - FSB - Sveučilište u Zagrebu

Obraslo dno netom izvučenog broda pruža vrlo zanimljivu sliku obraštaja u njegovoj
jedinstvenoj sinergiji koja se stubokom mijenja u izravnoj ovisnosti o gazu broda. Tijekom
vremena većina organizama dehidrira, splasne i stisne se, ali u osnovi ih određuje njihova
urođena vitalnost.
Pojava obraštaja nije ograničena na pojedina mora i oceane jer se on može odvijati
bilo gdje. Ipak, obraštaj progresivno opada udaljavanjem od Ekvatora. U obrštaju su praktično
zastupljene sve glavne taksonomske skupine morskih organizama.
Tri su zajednička čimbenika svojstvena oblicima životinjskog rasta i rasta algi koji
prekrivaju podvodni dio trupa [28]:
- sposobnost da se brzo i čvrsto prihvate za površinu,
- kapacitet vrlo brzog početnog rasta,
- neograničeni reproduktivni potencijal.
Zahvaljujući veličini i ekološkoj različitosti morskog prostora omogućeno je
oblikovanje velikog broja morskih zajednica s velikom biološkom i ekološkom raznolikošću,
te rasprostranjenošću. Opažaju se i znatne migracije pojedinih organizama iz jednog područja
u drugo.
Crisp procjenjuje da je u obraštaju na brodskim konstrukcijama prisutno između
4.000-5.000 najrazličitijih svojti bentoskih algi i životinja [29]. Od nebrojenih svojti bentoske
flore i faune za obraštaj brodske oplate bitni su organizmi sesilnog karaktera, tj. organizmi
koji se izravno hvataju za podlogu podvodnog trupa, i tu nastavljaju rast. Dakle, težište je na
organizmima obraštajnih zajednica koji svojim prihvaćanjem za površinu brodske oplate
prouzrokuju biološku hrapavost.
Kad je riječ o djelovanju morske flore i faune vrijedi spomenuti da su u prošlosti
daleko najveći razorni efekt uzrokovali brodotočci, koji su pretvarali u prah čitave flote
drvenih brodova [30].
Većina organizama, kad se jednom prihvate za podlogu, ostaju trajno na istom mjestu.
Njihova vezanost za određeno razmjerno malo područje vezana je uz uz ciklus njihove
reprodukcije. Tako, alge ili bilo koji organizam koji je pričvršćen za podlogu ne može
kolonizirati novo područje, osim ako se ne razvija putem pokretnih rasplodnih stanica. Mnogi
sesilni organizmi razmnožavaju se ispuštajući nespolene (spore) i spolne (spermiji, spemaciji,
jaja) rasplodne stanice u more gdje se nošene strujom udaljavaju od roditeljskih organizam te
osvajaju nova područja. Ti organizami zbog slučajne oplodnje kod spolnog ciklusa proizvode
veliki broj spolnih rasplodnih stanica kako bi se povećale šanse za oplodnju i preživljavanje.
Izgledi za oplodnju može se povećati sezonskim mriještenjem i biokemijskom privlačnošću
između jaja i spermija. U mnogim slučajevima, nakon oplodnje, razvijaju se ličinke koje
31