Doktorski rad - FSB - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
Doktorski rad - FSB - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
Doktorski rad - FSB - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Utjecaj dubine mora, struja i udaljenost od kopna<br />
Dubina mora, morske struje i udaljenost od kopna ekološki su čimbenici koji snažno<br />
utječu na obraštaj. U plitkim vodama koje prekrivaju kontinentalni rub (šelf) jaka<br />
osvijetljenost i obilje mineralnih tvari (hranjivih soli) iz morskog dna i ušća rijeka stvaraju<br />
uvjete za visoku produktivnosti flore i faune, a koja se ne može naći u otvorenim vodama<br />
oceana.<br />
Brzina broda, odnosno relativna brzina strujanja mora uz brodsku oplatu jedan je od<br />
glavnih čimbenika koji utječu na prihvaćanje i kasniji rast obraštajnih organizama. Brodovi<br />
koji se kratko zadržavaju u lukama i na sidru, znatno su manje izvrgnuti obraštaju od brodova<br />
koji dulje vremena miruju. U vrijeme recesije i neizvjesnosti, dio svjetske flote primoran je na<br />
duga čekanja. Sve to odmah znači i pojačani obraštaj na brodovima, a time i povećani otpor<br />
odnosno pad njihove brzine i povećanu potrošnju goriva.<br />
Ratne mornarice su osobito ugrožene jer su kod njih iznimno duga stajanja i vrlo<br />
kratki periodi velikih brzina.<br />
Dok se ličinke balanida prihvaćaju kod malih brzina (do 3.0 uzla), spore morskih algi<br />
pričvršćuju se za podlogu i pri brzini od 10 uzlova. Međutim, najjači obraštaj se na brodu<br />
razvija za vrijeme mirovanja.<br />
Tip i količinu obraštaja definira vrijeme provedeno u luci. Kontejnerski i brzi putnički<br />
brodovi plove više ili manje stalno, uz kratke boravke u lukama. Obraštaju ih mahom alge, za<br />
razliku od sporih teretnih brodova na koje se prihvaćaju mahom životinjski organizmi.<br />
Nadalje, morske alge iz roda Enteromorpha zahtijevaju samo anorganske nutriente (hranjive<br />
soli) i svjetlo, te se optimalno razvijaju u uvjetima brzog strujanja mora i aeracije. Međutim,<br />
školjkaši, čija je prehrana mnogo selektivnija, već je brzina od 2-3 uzla ograničavajući<br />
čimbenik. Kod ličinki balanida, potrebno je od 24-48 sati kako bi nakon početnog prihvaćanja<br />
za podlogu došlo do metamorfoze. Ta je faza svakako najranjivija u životnom ciklusu<br />
balanida, te je ona izravno ovisna o brzini broda.<br />
Općenito se može reći da u pogledu utjecaja brzine broda na obraštaj postoje dva<br />
suprotstavljena čimbenika:<br />
- prvi, koji pomaže u borbi s obraštajem obzirom da strujanje mora duž oplate<br />
sprečava prihvaćanje i rast organizama,<br />
- drugi, koji je suprotan prvome, jer se samim strujanjem omogućava bolja<br />
raspodjela hranjivih tvari, kisika i ostalih čimbenika koji pomažu obraštanju.<br />
63