Doktorski rad - FSB - Sveučilište u Zagrebu

prediva zvanim bisus koji se lako odljepljuje. Javljaju se u grozdovima poput vijenca na
pojasu gaza broda za razliku od balanida, mahovnjaka i crva cjevaša koji mahom jednoliko
prekrivaju trup broda.
U Jadranskom moru naročito su u prirodnim i obraštajnim zajednicama zastupljene
vrste:
- Mytilus galloprovincialis (Lamarck, 1819.) (dagnja); crnoplave je boje; česta
je u plitkom moru (do nekoliko metara dubine) gdje na stijenama, plutačama,
sidrenim lancima, lukobranima luka i drugdje oblikuje svoja naselja.
- Ostrea edulis (Linnaeus, 1758.) (kamenica); bijele je do svijetlosmeđe boje;
njene ljušture su po građi puno čvršće od ljuštura dagnje; uobičajeno gradi
zajednice na stacionarnim objektima. [36]
Sl. 3.22. Vrsta Mytilus galloprovincialis
3.2.2. Flora
Najveći dio biljne obraštajne mase podvodnog dijela broda čine zelene alge (odjeljak
Chloropphyta). Obzirom da im je kao autotrofnim organizmima za fotosintu potrebno
sunčevo svjetlo nalazimo ih poput gustog i niskog tepiha u području pojasa gaza, odmah uz
vodnu liniju. Crvene (odjeljak Rhodophyta) i smeđe (odjeljak Ochrophyta) alge, međutim,
smještaju se niže od pojasa gaza gdje rastu pojedinačno.
Budući da su znatno otpornije od životinjskih organizama, sa sposobnošću prihvaćanja
za brodski substrat i do brzina od 11 uzlova, alge čine najveći dio obraštaja na brodovima.
Usporedbe radi možemo kazati da maksimalne brzine broda kod kojih se prihvaćaju
životinjski organizmi ne prelaze 3-4 uzla.
Ipak, između nekoliko tisuća svojti morskih algi, samo ih se nekoliko pokazalo
rezistentnim na vrlo oštre i specifične uvjete života na podvodnom dijelu broda. Kako smo
već prije naveli među najotpornije pokazale su se svojte rodova Enteromorpha (zelena alga) i
Ectocarpus (smeđa alga). Tako je ustanovljeno da zigote svojti rodova Enteromorpha i
47