Doktorski rad - FSB - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
Doktorski rad - FSB - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
Doktorski rad - FSB - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
POPIS SLIKA<br />
Sl. 2.1. Efekt 'pile' - opća shema kontinuirane deterioracije broda u službi i obraštaja............. 6<br />
Sl. 2.2. Utjecaj povećanja hrapavosti OPB na povećanje potroška goriva ................................ 9<br />
Sl. 2.3. Definiranje profila hrapavosti ...................................................................................... 13<br />
Sl. 2.4. Mjerenje hrapavosti ..................................................................................................... 13<br />
Sl. 2.5. Način odabira lokacija za mjerenje hrapavosti ............................................................ 16<br />
Sl. 2.6. Analiza izmjerenih podataka za jedan LNG brod........................................................ 17<br />
Sl. 2.7. Analiza izmjerenih podataka za isti LNG brod. Neobraštajući premaz....................... 17<br />
Sl. 2.8. Trodimenzionalno modeliranje mjerenja AHR uporabom trijangulacije..................... 19<br />
Sl. 2.9. Mjerenje hrapavosti preko poznatog upadnog kuta i duljine sjene.............................. 19<br />
Sl. 2.10. Podjela hrapavosti prema trajnosti i rasporedu na OPB ............................................ 20<br />
Sl. 2.11. Povećanje efektivne snage za otpor trenja na stičnim varovima,<br />
containerski brod 4.000 TEU ..................................................................................... 23<br />
Sl. 2.12. Povećanje efektivne snage za otpor trenja na stičnim varovima, tanker<br />
270.000 dwt................................................................................................................ 23<br />
Sl. 2.13. Porast snage sa starosti broda kod konstantne brzine ................................................ 25<br />
Sl. 2.14. Usporedba tipičnih profila hrapavosti: 173 µm (2-3 godine) i 550 µm (8-10<br />
godina) ....................................................................................................................... 26<br />
Sl. 2.15. Hrapavost starijeg broda; izvorni profil, efekt poliranja SPC AV premaza te<br />
nakon pjeskarenja....................................................................................................... 26<br />
Sl. 2.16. Histogram mjerenja učestalosti hrapavosti, 2 g.stari VLCC, prije<br />
premazivanja .............................................................................................................. 27<br />
Sl. 2.17. Histogram mjerenja učestalosti hrapavosti, 2 g.stari VLCC, nakon<br />
premazivanja .............................................................................................................. 27<br />
Sl. 2.18. MT LURÖ, 3.889 DWT chemical tanker, nakon prolaza kroz led, potpuno<br />
oštećenog AC i AV premaza (WÄRTSILA Diesel News) ........................................ 28<br />
Sl. 3.1. Prikaz jakog obraštaja podvodnog dijela broda ........................................................... 30<br />
Sl. 3.2. Površina diatomejske sluzi na AV premazu s bakrom; svaka stanica je<br />
približno 20 µm velika [32]........................................................................................ 32<br />
Sl. 3.3. Diatomeje iz fitoplanktona [29]................................................................................... 33<br />
Sl. 3.4. Prosječni godišnji obraštaj na brodovima u Jadranu.................................................... 34<br />
Sl. 3.5. Žirasti balanidi ............................................................................................................. 36<br />
Sl. 3.6. Zametak ličinke balanida. ............................................................................................ 36<br />
Sl. 3.7. Ličinka ciprida balanida veličine 1-2 mm napušta plankton u potrazi za<br />
pogodnom podlogom za prihvaćanje [29] ................................................................. 37<br />
Sl. 3.8. Mladi balanid nekoliko dana nakon pretvorbe iz ciprida ............................................ 37<br />
Sl. 3.9. Ciprid Balanus amphitrite; jedno od ticala (donja desna strana slike) izvire iz<br />
oklopa dviju ljuski [32] .............................................................................................. 38<br />
Sl. 3.10. Površina AV premaza s razvijenim balanidima (10-12 mjeseci) [29]....................... 39<br />
Sl. 3.11. Odrasli balanidi stvaraju naslage poput grozdova u kojima rastu jedan preko<br />
drugoga. Visina nakupina i grozdova na čvrstim objektima može prelaziti 20<br />
cm! [29]...................................................................................................................... 39<br />
Sl. 3.12. Neki predstavnici iz podreda Balanomorpha i porodice Balanidae [36]. .................. 41<br />
Sl. 3.13. Vrste Lepas anatifera i Conchoderma auritum[36]................................................... 42<br />
Sl. 3.14. Serpula vermicularis L; crv čekinjaš ......................................................................... 43<br />
Sl. 3.15. Hydroides norwegica, mali cjevasti crv. Cjevčice mladih crva stare 4 tjedna. ......... 44<br />
Sl. 3.16. Mercierella enigmatica; cjevasti crv ......................................................................... 44<br />
Sl. 3.17. Filograna (Salmacina) dysteri; kolonija crva............................................................ 44<br />
Sl. 3.18. Pomatoceros triqueter L; vanjski izgled crva nakon izlaska iz cijevi ....................... 45<br />
Sl. 3.19. Bugula neritina .......................................................................................................... 46<br />
xviii