Doktorski rad - FSB - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
Doktorski rad - FSB - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
Doktorski rad - FSB - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Salinitet utječe na niz svojstava morske vode kao što su sniženje ledišta i povišenje<br />
vrelišta, sniženje specifične topline, povišenje nutarnjeg trenja (viskoznosti), električne<br />
vodljivosti, indeksa refrakcije i površinske napetosti te konačno na molekularnu koncentraciju<br />
i osmozu.<br />
Mnogi organizmi koji žive u moru (slanoj vodi) ugibaju u slatkoj (neslanoj). Ta<br />
značajka može utjecati na oblikovanje obraštajnih zajednica, odnosno može ih uništiti. Tako<br />
se brodovi u Matadi (Zair), na ušću rijeke Kongo, zbog velikog dotoka slatkih voda, koje<br />
znatno snižavaju salinitet u tom dijelu Atlantskog oceana, automatski očiste od algi, a balanidi<br />
ugibaju.<br />
S druge strane, imamo suprotni fenomen na ušćima Amazone i Orinoca: velike rijeke<br />
nose razgrađenu organsku tvar u more te uvijek dolazi do velikog obraštanja usprkos skoro<br />
boćatoj vodi.<br />
Neke luke su poznate po bogatom obraštaju: Soerabaya, Colombo, Mormugao, Rio de<br />
Janeiro.<br />
Tako je obraštaj u manje slanom Baltiku slabiji nego u Sjevernom Atlantiku, pri<br />
približno istim temperaturama. Sredozemno more ima visoki salinitet i obilje organskih tvari,<br />
ali je u njemu obraštaj manji nego u mnogim toplijim tropskim područjima jednakog<br />
saliniteta.<br />
Neposredni utjecaj saliniteta na organizme očituje se u molekularnoj koncentraciji i<br />
sastavu komponenata svih tkivnih tekućina. Samo mali broj živih bića u moru može podnijeti<br />
znatnija kolebanja vrijednosti saliniteta. Tako svako odstupanje od biološkog slijeda,<br />
uvjetovanog optimalnim sadržajem slanosti, ima za posljedicu trenutno smanjivanje<br />
zastupljenosti odabrane svojte.<br />
Iznos i omjer komponenata soli u tjelesnim tekućinama morskih organizama očito je<br />
izazvan odnosom s vanjskim uvjetima i kod većine organizama kompatibilan je morskom<br />
ambijentu.<br />
Kisik i ostale komponente - Aeracija je svakako najbitniji čimbenik bujanja života u<br />
moru. Kisik uz mineralne soli čini osnovu hranidbenog slijeda obraštajnih organizama.<br />
Podloga - Jedan od čimbenika koji utječe na sastav i razvoj obraštajnih zajednica je<br />
tekstura podloge. Iako se obraštaj razvija na svim podlogama, vrsta materijala i njegova<br />
tekstura utječu na količinu obraštaja. Spore ili ličinke organizama obraštajnih zajednica vrlo<br />
su selektivne u odnosu na naseljavanje, te se <strong>rad</strong>ije naseljavaju na hrapavim nego glatkim<br />
podlogama. Međutim, taj opće prihvaćeni stereotip o boljem obraštanju hrapavih nego glatkih<br />
57
Change language