Strategija razvoja ruralnog turizma Splitsko-dalmatinske Županije

TURISTIČKA ZAJEDNICA SDŽHORWATH CONSULTING ZAGREBZnačajno drugačija je gustoća na nivou naselja. Vidljive su velike koncentracijestanovništva na prostorima razvijenih centara. Prepoznajemo prostore kao:Vrlo gusto naseljene (240 st/ km2)• 5,7% površine; 41% stanovnika odnosno šira područja Sinja s 23.900;Imotskog s 15.700, Trilja s 4.133 i Vrgorca s 2.200 stanovnika.Gusto naseljene ( prosj. 100 st/ km 2 )• 4,3% površine; 11% stanovnikaRijetko naseljene ( prosj. 35 st/ km 2 )• 37,6% površine; 34% stanovnika.Vrlo rijetko naseljene (prosj.10 st/ km 2 )• 52% površine; 14% stanovnikaZaključakOcjenjujući naseljenost kao resursnu osnovu za razvoj ruralnog turizma možemozaključiti slijedeće:• Zagora u cijelosti pripada vrlo rijetko naseljenim područjima Županije.Analiza naseljenosti pokazuje da je preko 50% stanovništvakoncentrirano je na manje od 6% teritorija. Rijetko i vrlo rijetkonaseljeni ruralni prostori (gotovo 90% teritorija Zagore) s očuvanimprirodnim krajolikom atrakcijska su osnova za razvoj turizma.• Specifičan oblik naseljenosti je sekundarno stanovanje (stanovi zaodmor). Procjene su da je broj povremenih stanovnika 2001. iznosiopreko 15% broja stalnih stanovnika. Ovaj podatak ujedno pokazujeatraktivnost prostora Zagore za taj oblik turističkog korištenja.• Specifičnost Zagore je i naseljenost brdsko planinskog područja. Nanadmorskim visinama preko 600 m još uvijek egzistira dvadesetaknaselja s preko 8.000 stanovnika što pruža mogućnosti za razvoj vrlospecifične ponude.• Postojeća regionalna središta osiguravaju osnovnu prateću društvenuinfrastrukturu potrebnu za podršku kvalitetnom turizmu. ProstoriSplitske zagore, Poljica i dijela Zabiokovlja nemaju izrazitih središta.Stoga je potrebno ojačati funkcije i sadržaje manjih lokalnih središtana tim područjima kako bi mogla biti podrška razvoju turizma.• Prosječna veličina kućanstva je 3,5 članova (Županija 3,2) a učešćekućanstava sa zemljom dvostruko je veće nego u Županiji. To jetakođer značajno za mogući razvoj ruralnog turizma koji seprvenstveno bazira na obiteljskom gospodarstvu.E. DALMATINSKA ZAGORA – ANALIZA SITUACIJE 36