TURISTIČKA ZAJEDNICA SDŽHORWATH CONSULTING ZAGREBTabela 7: Raspoloživo zemljište prema korištenjuPodručjeRaspoloživozemljište Korišteno zemljište Ostalo zemljišteha 2 3Imotska krajina 6.086 2.656 43,6% 3.430 56,4%Poljica 992 405 40,8% 587 59,2%Sinjska krajina 6.440 4.575 71,0% 1.865 29,0%Vrgoračka krajina 1.267 583 46,1% 683 53,9%Vrlička krajina 1.090 686 62,9% 404 37,1%Splitska zagora 3.744 2.393 63,9% 1.351 36,1%Dalmatinska zagora 19.618 11.298 57,6% 8.320 42,4%Izvor: DZS; Popis poljoprivrede 2003.Tabela 8: Korišteno zemljište - strukturaPodručjeUkupnokorištenooranice ivrtovipovrtnjaci livade pašnjaci voćnjaci vinogradiImotska krajina 2.656 907 89 586 281 71 721Poljica 405 155 28 19 32 104 66Sinjska krajina 4.575 2.567 137 1.025 551 83 211Vrgoračka krajina 583 155 15 8 8 117 280Vrlička krajina 686 163 17 349 118 23 17Splitska zagora 2.393 340 62 482 962 334 213Dalmatinska zagora 11.298 4.287 348 2.469 1.952 732 1.509Izvor: DZS; Popis poljoprivrede 2003.Tabela 9: Struktura korištenog poljoprivrednog zemljišta60%50%40%30%20%10%0%Struktura korištenog poljoprivrednog zemljištaDalmatinska zagoraoranice ivrtovihapovrtnjaci livade pašnjaci voćnjaci vinogradiSeries1 37,9% 3,1% 21,9% 17,3% 6,5% 13,4%Izvor: DZS; Popis poljoprivrede 2003.Na području Zagore pretežu površine pod oranicama i vrtovima. Značajno je učešćelivada i pašnjaka a trajne kulture (vinogradi, maslinici, voćnjaci) čine petinukorištenog zemljišta.E. DALMATINSKA ZAGORA – ANALIZA SITUACIJE 40
TURISTIČKA ZAJEDNICA SDŽHORWATH CONSULTING ZAGREBPoljoprivredna kućanstvaPodručjeBrojČlanovi prema godinamastarostiKućanstva Članovi do 25 25 - 64 65 i višeImotska krajina 7.149 24.858 30,0% 49,0% 20,1%Poljica 1.480 5.513 28,6% 48,6% 21,4%Sinjska krajina 7.220 27.571 30,5% 50,6% 17,5%Vrgoračka krajina 1.414 4.499 28,8% 47,4% 23,3%Vrlička krajina 611 1.811 23,5% 46,1% 29,7%Splitska zagora 3.270 9.951 22,4% 52,7% 24,2%Dalmatinska zagora21.144 74.203 28,8% 49,9% 20,2%66,2% 66,8%SD županija 31.953 111.162 27,2% 51,3% 20,5%Izvor: DZS; Popis poljoprivrede 2003.Poljoprivredna kućanstva čine dvije trećine poljoprivrednih kućanstava Županije štopotvrđuje orijentaciju na poljoprivredu. Starosna struktura tog stanovništva je neštopovoljnija ud županijske zbog većeg učešća mladih.Struktura korištenog poljoprivrednog zemljišta po pojedinim područjima ukazuje napedološke i klimatske razlike koje opredjeljuju pretežnu poljoprivrednu proizvodnju.Karakter poljoprivredne proizvodnje utjecat će na osnovnu profilaciju ponude seoskihgospodarstava koja će se baviti ruralnim turizmom.Prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine SDŽ bilježi 39.372 hektara ukupneraspoložive površine poljoprivrednog zemljišta. Približno pola ukupne površinezauzima Dalmatinska Zagora. Prema istom popisu, ukupna raspoloživa površinapoljoprivrednog zemljišta Dalmatinske Zagore iznosi 19.618 hektara. Od ukupneraspoložive površine koristi se 11.298 hektara ili oko 58%.Najveći dio korištenih poljoprivrednih površina Zagore zauzimaju oranice i vrtovi.Ostatak poljoprivrednog zemljišta najviše pokrivaju livade ili pašnjaci, a najmanjevoćnjaci i povrtnjaci koji se koriste za vlastite potrebe. Ukoliko pogledamo unutarsvake krajine situacija se mijenja. Na primjer u Vrgoračkoj krajini poljoprivrednozemljište najviše je pokriveno vinogradima (približno 50%). U Poljici se zemljištenajviše koristi u svrhu voćnjaka sa preko 25%, a Sinjska krajina ima iznimno visokpostotak (oko 55%) oranica i vrtova u ukupnom korištenom poljoprivrednom zemljištu.Zemljišni posjedi su većinom vrlo usitnjeni i rascjepkani te na taj način onemogućavajuiskorištavanje potencijala ovog područja. Obiteljska gospodarstva s posjedom manjimod 1 ha čine oko 50% ukupnog broja gospodarstava županije. Obradivo zemljište je uprivatnom vlasništvu sa više od 95%, kao i stočni fond. Obiteljska gospodarstva suosnova poljoprivredne proizvodnje i daljnjeg <strong>razvoja</strong> kako županije tako i Dalmatinskezagore.Stočni fond županije sastoji se od približno 50.000 ovaca, 7.000 koza i 4.000 krava.Uzgajaju se i pčele, te županija broji oko 29.000 zajednica (košnica) pčela. Farme su uprosjeku manje te se sastoje od 30 do 40 grla. Šire Sinjsko područje je najrazvijenije ustočarstvu. Na području rade četiri mljekare i to u Runoviću, Otoku Sinjskom, Bosnićui Splitu. Čak tri mljekare se nalaze u Dalmatinskoj zagori, te su lokalno poznate poproizvodnji sira.E. DALMATINSKA ZAGORA – ANALIZA SITUACIJE 41