Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Maruška Vizek<br />
Moralni hazard na<br />
hrvatski način<br />
Banke same prosuđuju koji se kredit može reprogramirati,<br />
a koji ne. Tu sivu zonu bankari obilato koriste jer<br />
znaju da će ih država morati spasiti ako im krene po zlu<br />
Najava uvođenja subvencije od<br />
200 eura po kvadratnom metru<br />
kupljenog prvog stana izazvala<br />
je pravu buru reakcija. Premda<br />
je premijerka Kosor mjeru najavila kao<br />
pomoć stanovništvu, javnost je vrlo brzo<br />
prepoznala da njezin cilj nije dobrobit<br />
stanovništva, već da iz problema izvuče<br />
građevinare i poslovne banke. I dok su<br />
problemi građevinskog sektora posve očiti<br />
i svode se na neslužbenu procjenu o deset<br />
tisuća neprodanih stanova, na prvi pogled<br />
nije jasno zašto treba pomoći bankama<br />
kada znamo da su one u 2009. ostvarile 3,4<br />
milijarde kuna čiste dobiti.<br />
Dobit banaka u 2009. smanjila se,<br />
međutim, za 26 posto u odnosu na 2008.<br />
godinu. Kako se zemlja nalazi u recesiji,<br />
pad dobiti za jednu četvrtinu ne bi trebao<br />
biti iznenađenje. No ako analiziramo<br />
izvore pada dobiti, iznenađenje neće<br />
izostati: banke od još većeg pada dobiti<br />
nije spasilo njihovo temeljno poslovanje ili<br />
mjere štednje, već burza! Podaci indiciraju<br />
da su neto prihodi banaka od provizija i<br />
naknada te opći administrativni troškovi<br />
ostali na istoj razini kao u 2008., što znači<br />
da nisu pridonijeli padu dobiti (vidi sliku<br />
1.). Neznatan pad neto kamatnih prihoda<br />
dao je negativan doprinos rastu dobiti od 7<br />
postotnih bodova.<br />
Ono što je u najvećoj mjeri prouzrokovalo<br />
pad dobiti značajan je rast rezervacija<br />
banaka za loše kredite. Njihov negativan<br />
doprinos dobiti iznosio je 41 postotni bod,<br />
što je iznimno visoko. Rezervacije za loše<br />
kredite su tako krajem 2009. dosegle iznos<br />
od 3,4 milijarde kuna, 131 posto više nego<br />
u odnosu na godinu prije. Da je jedini<br />
preostali izvor dobiti, neto ostali nekamatni<br />
prihod u 2009. stagnirao, dobit banaka<br />
smanjila bi se za 48, a ne za 26 posto.<br />
Vrlo značajan rast tog izvora dobiti imao<br />
je za posljedicu pozitivan doprinos od 22<br />
postotna boda, koji je ublažio pad dobiti.<br />
Značajan rast dobiti od ostalih nekamatnih<br />
poslova posljedica je rasta dobiti<br />
ostvarene od trgovanja na tržištima kapitala,<br />
što znači da su burzovne transakcije<br />
zaslužne za ublažavanje posljedica rasta<br />
loših kredita. Banke su tako od trgovanja u<br />
2009. iskazale dobit od 2,6 milijardi, za razliku<br />
od 2008. kada su aktivnosti trgovanja<br />
zabilježile gubitak od 2,1 milijarde.<br />
Maruška Vizek je istraživačica na Ekonomskom institutu u Zagrebu<br />
nekretnine<br />
No ako je 2009. za banke bila lošija<br />
godina koju je spasila sreća na burzi, 2010.<br />
bi mogla biti katastrofalna. Premda su<br />
rezervacije za loše kredite u 2009. rasle i<br />
bile glavni uzrok pada dobiti, one su i dalje<br />
podcijenjene pa se može očekivati njihov<br />
daljnji, vrlo snažan rast. Podaci HNB-a<br />
pokazuju da je iznos reprogramiranih<br />
kredita krajem 2009. dosegnuo 11,1 milijardu<br />
kuna, s tim da je samo u zadnjem<br />
tromjesečju reprogramirano 2,2 milijarde.<br />
Čar je u tome što se reprogramiranjem<br />
problematičnih kredita izbjegava izdvajanje<br />
rezervacija, jer sa stajališta supervizije<br />
reprogramirani kredit nije problematičan<br />
kredit. Bankama je ostavljeno na prosudbu<br />
koji se kredit može reprogramirati, a<br />
koji ne, i tu sivu zonu bankari obilato koriste<br />
kako bi spriječili znatnije umanjivanje<br />
dobiti. Takvo neodgovorno ponašanje<br />
ekonomisti nazivaju moralnim hazardom,<br />
a ono je omogućeno zato što menadžeri<br />
banaka znaju da će ih država morati spasiti<br />
ako nešto krene po zlu.<br />
Primjerice, da su bankari umjesto 11<br />
reprogramirali 7 milijardi kuna kredita, a<br />
ostatak otpisali, banke u 2009. uopće ne bi<br />
ostvarile dobit. Da su reprogramirali 6 milijardi,<br />
banke bi na agregatnoj razini bile u<br />
gubicima. Jasno je dakle da su banke motivirane<br />
da loše kredite pokušaju zamaskirati<br />
u dobre. No takva je mjera vrlo opasna<br />
Najavljena subvencija od 200 eura<br />
namijenjena je neodgovornim bankarima<br />
i pohlepnim građevinarima<br />
jer problematičan kredit najčešće ostaje<br />
problematičan i kad-tad će banke za njega<br />
morati izdvojiti rezervacije, a dio vjerojatno<br />
i otpisati. Valja također zapamtiti da<br />
će se najveći porast loših kredita zabilježiti<br />
tek ove i sljedeće godine. Na primjer, jedno<br />
istraživanje španjolskog bankovnog sustava<br />
pokazalo je da loši krediti, baš kao i<br />
kretanja na tržištu rada, kasne za ekonomskim<br />
ciklusom čak i do tri godine. Bankari<br />
Foto Ranko Šuvar / Cropix<br />
12 F o r b e S ožujak 2010
Change language