Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
BOMBA GLOBALNOG DUGA<br />
posto u razdoblju između 2013. i 2015.<br />
To, međutim, pretpostavlja gospodarski<br />
rast po stopi od najmanje četiri, a ne dva<br />
posto koliko predviđaju Reinhart i Rogoff.<br />
Začarani krug je očit: dug koči<br />
gospodarski rast, a nizak rast potom<br />
onemogućuje otplatu duga. U fiskalnoj<br />
godini zaključenoj s 30. rujna 2009. u<br />
SAD-u su prihodi od poreza na dobit pali<br />
za 55 posto – na 138 milijardi dolara.<br />
Moglo bi potrajati dok se ne vrate na<br />
prijašnju razinu. Dok se korporacijski<br />
profiti oporavljaju, tvornička će iskoristivost<br />
rasti, a inflacija će je slijediti. U<br />
toj točki nula posto prinosa na trezorske<br />
zapise postaje prošlost i servisiranje nacionalnog<br />
duga postaje mnogo skuplje.<br />
Zbog viših kamata na trezorske zapise na<br />
tržištu dugova, povećat će se cijena novca<br />
vlasnicima kuća i biznisa, te već i sada<br />
preopterećenoj državi i lokalnoj upravi.<br />
“Ekonomija je na dohrani već šest<br />
mjeseci. Ako Kongres i Obamina administracija<br />
ne smanje deficite, krediti<br />
će u SAD-u postati skuplji nego ikad”,<br />
kaže Benn Steil, član Savjeta za vanjsku<br />
politiku i autor studije o odnosu novca i<br />
države (Money, Market and Sovereignty,<br />
Yale, 2009.).<br />
Većina saveznih država već ima<br />
teškoća s otkupom svojih obveznica, a<br />
ne mogu, naravno, početi tiskati novac za<br />
otplatu duga. Traže pomoć od Washingtona<br />
i moglo bi im poći za rukom da dio<br />
svoje pasive prebace u saveznu bilancu.<br />
Uz rastuća izvanproračunska davanja, a<br />
posebno uz neuplaćene mirovinske obveze,<br />
države će se godinama natjecati<br />
sa saveznom vladom za svaki novčić<br />
poreznih obveznika. “Američke savezne<br />
države ponašaju se poput tržišta u razvoju<br />
”, kaže Reinhart. “Puno troše u doba<br />
prosperiteta i onda moraju stezati remen<br />
u lošim godinama.” Rezanje troškova u<br />
teoriji zvuči dobro, no pogledajte Kaliforniju:<br />
studenti (i fakulteti) naoružavaju<br />
se za rat protiv povećanja školarina i<br />
kresanja troškova na nekad prestižnim<br />
sveučilištima; državni službenici vode<br />
žestoku pravnu bitku protiv plaćenog<br />
odsustva s posla i drugih povlastica<br />
uključenih u plaće.<br />
Analitičari su zabrinuti: SAD je uspijevao<br />
prodati državne obveznice jer se<br />
tržište američkog javnog duga s dnevnim<br />
prometom od 500 milijardi dolara smatra<br />
sigurnim i snažnijim od svih drugih<br />
tržišta dugova. No Brian Coulton, šef<br />
globalnih ekonomskih analiza u londonskoj<br />
bonitetnoj agenciji Fitch Ratings,<br />
upozorava kako bi se nekad najsolidnije<br />
Cik-cak ciklus<br />
Ogluhe tj. defaulti država – kad zemlje prestanu plaćati svoje dugove – dolaze u valovima, često nakon globalnih financijskih kriza, ratova ili<br />
velikih potresa na tržištu roba. Neke države, poput Španjolske i Austrije, izvuku pouku i poprave se; druge su recidivisti, recimo Argentina.<br />
60<br />
% zemalja<br />
u defaultu<br />
50<br />
40<br />
1826.-28. Argentina, Grčka, Čile, Meksiko, Brazil,<br />
Kolumbija, Gvatemala, Venezuela, Ekvador<br />
1833. Meksiko<br />
1837. Španjolska, Portugal<br />
1870.-1890.<br />
Argentina, Čile,<br />
Meksiko, Kolumbija,<br />
Peru, Turska, Bolivija,<br />
Urugvaj, Venezuela<br />
1932.-1945. Austrija, Njemačka,<br />
Italija, Grčka, Mađarska, Kolumbija,<br />
Brazil, Japan, Kina, Turska<br />
1998. Rusija,<br />
Ukrajina<br />
1989. Argentina 2000. Ekvador<br />
30<br />
20<br />
2001.<br />
Argentina<br />
2004. Sjeverna<br />
Koreja<br />
10<br />
1824. Španjolska<br />
1868. Austrija<br />
0<br />
1800. 1820. 1840. 1860. 1880. 1900. 1920. 1940. 1960. 1980. 2007.<br />
Izvori: Standard & Poor’s; Kenneth Rogoff, Harvard; Carmen Reinhart, Sveučilište Maryland<br />
44 F O R B E S OŽUJAK 2010
Change language