You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
omba globalnog duga<br />
zalo obmanom.<br />
Negdje u to vrijeme Bass je iskusio<br />
kako je opasno stavljati previsoke uloge<br />
samo na temelju vlastitih istraživanja. Upustio<br />
se u kratkoročno trgovanje (shorting)<br />
dionicom RadiSysa, proizvođača<br />
telekomunikacijske opreme iz Hillsboroa<br />
u Oregonu, nakon telefonskog razgovora<br />
s bivšim financijskim direktorom koji je<br />
dao naslutiti kako u poslovanju kompanije<br />
postoje financijske nepravilnosti. One<br />
nikada nisu otkrivene, a Bass je pretrpio<br />
veliki gubitak: prodane vrijednosnice<br />
ne samo da nije mogao kupiti natrag po<br />
nižoj cijeni, nego ih je morao platiti mnogo<br />
skuplje nakon što je utjecajni promotor<br />
Carlton Lutz nazvao RadiSys “Intelovim<br />
sinom”. (Nedavno je ta kompanija<br />
ipak pretrpjela veliki pad zarade.) “Nije<br />
važno što ste sjajno istražili teren i sastavili<br />
računicu. Svejedno možete izgubiti<br />
cijelo bogatstvo”, kaže Bass.<br />
Prošloga proljeća Bass je izgubio<br />
110 milijuna dolara na CDS-ovima Portugala,<br />
Irske, Italije i Grčke. Možda je bio u<br />
pravu, ali prerano. No još se drži. Očekuje<br />
da će najveći dobitak ostvariti na Japanu.<br />
Dug japanske vlade narastao na 190<br />
posto BDP-a (sa 50 posto sredinom 90-<br />
ih) i procjenjuje se da je u 2009. iznosio<br />
10 bilijuna dolara. Ipak, kako su kamatne<br />
stope niske, japansku je vladu servisiranje<br />
duga u 2008. stajalo samo<br />
2,6 posto BDP-a, manje nego<br />
vladu SAD-a (2,9 posto). No<br />
niske kamatne stope samo<br />
maskiraju rastući japanski<br />
problem. Vlada u Tokiju<br />
lani je ubrala 500 milijardi<br />
dolara od poreza i još 100<br />
milijardi od drugih prihoda,<br />
poput novca posuđenog kroz<br />
vladine investicijske programe.<br />
Potrošila je, međutim,<br />
oko 980 milijardi dolara,<br />
uključujući više od 100 milijardi<br />
za kamate i oko 190<br />
milijardi dolara prebačenih<br />
regionalnim i gradskim upravama.<br />
Japan danas može posuditi<br />
novca koliko god želi od svojih<br />
građana. Savjesno, premda mehanički,<br />
oni su tijekom proteklih desetljeća nakupili<br />
7,7 bilijuna dolara ušteđevine, držeći<br />
se uglavnom niskih prinosa na štednju u<br />
bankama. To je dvije trećine ukupnog<br />
bogatstva svih kućanstava u Njemačkoj,<br />
Francuskoj i Velikoj Britaniji zajedno,<br />
kaže John Richards, šef strateških ulaganja<br />
za Sjevernu Ameriku u Royal Bank<br />
of Scotland, koji je rane devedesete proveo<br />
u Japanu pomažući u prodaji japanskih<br />
državnih obveznica u inozemstvu<br />
(Japan još uvijek prodaje samo šest posto<br />
svojih obveznica strancima). “Čovjek se<br />
zapita kako bi Japan uopće mogao upasti<br />
u krizu državnog duga, što bi mogao biti<br />
okidač. ‘Shorting’ pod pretpostavkom<br />
krize revolviranja čini se potpuno besmislenim”,<br />
kaže Richards.<br />
Okidač bi mogla biti demografija.<br />
Stanovništvo Japana ubrzano stari – 22<br />
posto Japanaca starije je od 65 godina,<br />
a za 20 godina njihov će udio narasti na<br />
30 posto (prema 13 odnosno 20 posto<br />
u SAD-u) . Istodobno, ukupan broj<br />
stanovnika Japana zaustavio se 2004. na<br />
128 milijuna, s dugoročnom perspektivom<br />
opadanja. Ta kombinacija znači da<br />
je japanski državni mirovinski fond postao<br />
neto prodavatelj državnih obveznica,<br />
dok je stopa štednje građana pala s 18,4<br />
posto 1982. na sadašnjih 3,3 posto. Kad<br />
Faktor poluge<br />
Ukupni dug SAD-a, uključujući pasivu banaka,<br />
rastao je u skladu s ekonomskim rastom<br />
4,0<br />
3,5<br />
3,0<br />
2,5<br />
2,0<br />
1,5<br />
1,0<br />
0,5<br />
0<br />
Ukupni dug SAD-a/BDP<br />
(uključujući pasivu privatnih banaka)<br />
’45. ’50. ’55. ’60. ’65. ’70. ’75. ’80. ’85. ’90. ’95. ’00. ’05.’08.<br />
Izvor: Federalne rezerve SAD-a<br />
štednja padne na nulu, Japan će biti primoran<br />
potražiti izvore financiranja u<br />
inozemstvu i izložiti se međunarodnim<br />
kamatama.<br />
Maasaki Kanno iz tokijskog JPMorgan<br />
Chasea kaže da već postoji balon<br />
japanskih obveznica koji bi mogao puknuti<br />
tijekom sljedećih tri do pet godina,<br />
paralelno s opadanjem štednje. Ako vlada<br />
nekako i uspije zadržati kamatnu stopu<br />
na pozajmice na 1,4 posto, kaže Kanno,<br />
kamatni će trošak do 2019. narasti na<br />
oko 200 milijardi dolara ili 45 posto vladinih<br />
prihoda ne progura li vlada veliko<br />
povećanje poreza na dodanu vrijednost.<br />
No teško da će se takve kamate održati.<br />
Uz sve povoljnije uvjete reprogramiranja<br />
duga, Vlada je godinama mogla zamjenjivati<br />
obveznice plaćajući i do sedam<br />
posto kamata. Povoljni revolvinzi nestali<br />
su 2007., izlažući vladu opasnosti od<br />
iznošenja državnih obveznica na strana<br />
tržišta, gdje su kamate na deset godina<br />
dva do tri posto veće nego u Japanu. Ako<br />
kamate prijeđu tri posto – a upravo na<br />
taj scenarij igra Bass – kamatni će trošak<br />
do 2019. premašiti ukupne vladine prihode.<br />
Proces će se ubrzati ako vrijednost<br />
desetogodišnjih obveznica padne, a kamatna<br />
stopa naraste. To će primorati japanske<br />
štediše da povuku novac uložen<br />
na bankovne račune uz niske kamate,<br />
odakle ga pak banke investiraju<br />
u državne obveznice. Kad štediše<br />
shvate što se događa, povuku svoj<br />
novac i ulože ga unosnije negdje<br />
u inozemstvu, “ to će biti početak<br />
začaranog kruga”, kaže Kanno.<br />
Bass misli da će kriza započeti još<br />
ranije. Za šest milijuna dolara kupio<br />
je opcije na 12 milijuna dolara<br />
u desetogodišnjim državnim<br />
obveznicama Japana. Narastu li<br />
japanske kamate na četiri posto,<br />
zaradit će 125 milijuna dolara.<br />
“Dobra je vijest da vuk već kuca<br />
na japanska vrata, a mi u SAD-u<br />
sjedimo u prvom redu i dobro<br />
ćemo vidjeti sve što se bude<br />
događalo”, kaže Bass. “Valjda<br />
ćemo iz toga izvući i pouku.”<br />
48 F o r b e S ožujak 2010
Change language