16_Forbes.pdf

More documents

Recommendations

Info

Maruška Vizek Moralni hazard na hrvatski način Banke same prosuđuju koji se kredit može reprogramirati, a koji ne. Tu sivu zonu bankari obilato koriste jer znaju da će ih država morati spasiti ako im krene po zlu Najava uvođenja subvencije od 200 eura po kvadratnom metru kupljenog prvog stana izazvala je pravu buru reakcija. Premda je premijerka Kosor mjeru najavila kao pomoć stanovništvu, javnost je vrlo brzo prepoznala da njezin cilj nije dobrobit stanovništva, već da iz problema izvuče građevinare i poslovne banke. I dok su problemi građevinskog sektora posve očiti i svode se na neslužbenu procjenu o deset tisuća neprodanih stanova, na prvi pogled nije jasno zašto treba pomoći bankama kada znamo da su one u 2009. ostvarile 3,4 milijarde kuna čiste dobiti. Dobit banaka u 2009. smanjila se, međutim, za 26 posto u odnosu na 2008. godinu. Kako se zemlja nalazi u recesiji, pad dobiti za jednu četvrtinu ne bi trebao biti iznenađenje. No ako analiziramo izvore pada dobiti, iznenađenje neće izostati: banke od još većeg pada dobiti nije spasilo njihovo temeljno poslovanje ili mjere štednje, već burza! Podaci indiciraju da su neto prihodi banaka od provizija i naknada te opći administrativni troškovi ostali na istoj razini kao u 2008., što znači da nisu pridonijeli padu dobiti (vidi sliku 1.). Neznatan pad neto kamatnih prihoda dao je negativan doprinos rastu dobiti od 7 postotnih bodova. Ono što je u najvećoj mjeri prouzrokovalo pad dobiti značajan je rast rezervacija banaka za loše kredite. Njihov negativan doprinos dobiti iznosio je 41 postotni bod, što je iznimno visoko. Rezervacije za loše kredite su tako krajem 2009. dosegle iznos od 3,4 milijarde kuna, 131 posto više nego u odnosu na godinu prije. Da je jedini preostali izvor dobiti, neto ostali nekamatni prihod u 2009. stagnirao, dobit banaka smanjila bi se za 48, a ne za 26 posto. Vrlo značajan rast tog izvora dobiti imao je za posljedicu pozitivan doprinos od 22 postotna boda, koji je ublažio pad dobiti. Značajan rast dobiti od ostalih nekamatnih poslova posljedica je rasta dobiti ostvarene od trgovanja na tržištima kapitala, što znači da su burzovne transakcije zaslužne za ublažavanje posljedica rasta loših kredita. Banke su tako od trgovanja u 2009. iskazale dobit od 2,6 milijardi, za razliku od 2008. kada su aktivnosti trgovanja zabilježile gubitak od 2,1 milijarde. Maruška Vizek je istraživačica na Ekonomskom institutu u Zagrebu nekretnine No ako je 2009. za banke bila lošija godina koju je spasila sreća na burzi, 2010. bi mogla biti katastrofalna. Premda su rezervacije za loše kredite u 2009. rasle i bile glavni uzrok pada dobiti, one su i dalje podcijenjene pa se može očekivati njihov daljnji, vrlo snažan rast. Podaci HNB-a pokazuju da je iznos reprogramiranih kredita krajem 2009. dosegnuo 11,1 milijardu kuna, s tim da je samo u zadnjem tromjesečju reprogramirano 2,2 milijarde. Čar je u tome što se reprogramiranjem problematičnih kredita izbjegava izdvajanje rezervacija, jer sa stajališta supervizije reprogramirani kredit nije problematičan kredit. Bankama je ostavljeno na prosudbu koji se kredit može reprogramirati, a koji ne, i tu sivu zonu bankari obilato koriste kako bi spriječili znatnije umanjivanje dobiti. Takvo neodgovorno ponašanje ekonomisti nazivaju moralnim hazardom, a ono je omogućeno zato što menadžeri banaka znaju da će ih država morati spasiti ako nešto krene po zlu. Primjerice, da su bankari umjesto 11 reprogramirali 7 milijardi kuna kredita, a ostatak otpisali, banke u 2009. uopće ne bi ostvarile dobit. Da su reprogramirali 6 milijardi, banke bi na agregatnoj razini bile u gubicima. Jasno je dakle da su banke motivirane da loše kredite pokušaju zamaskirati u dobre. No takva je mjera vrlo opasna Najavljena subvencija od 200 eura namijenjena je neodgovornim bankarima i pohlepnim građevinarima jer problematičan kredit najčešće ostaje problematičan i kad-tad će banke za njega morati izdvojiti rezervacije, a dio vjerojatno i otpisati. Valja također zapamtiti da će se najveći porast loših kredita zabilježiti tek ove i sljedeće godine. Na primjer, jedno istraživanje španjolskog bankovnog sustava pokazalo je da loši krediti, baš kao i kretanja na tržištu rada, kasne za ekonomskim ciklusom čak i do tri godine. Bankari Foto Ranko Šuvar / Cropix 12 F o r b e S ožujak 2010
40 30 20 10 0 -10 -20 -30 -40 -50 Slika 1. Doprinosi godišnjoj promjeni neto dobiti banaka u RH U postotnim bodovima Neto kamatni prihod 2007. 2008. 2009. Neto ostali nekamatni prihod reprogramima pokušavaju pobjeći od stvarnosti u pokušaju da sačuvaju dobit i svoje bonuse, no na takav način mogu ugroziti stabilnost financijskog sustava. Nije nebitno ni kome se reprogramiraju krediti. Službenih podataka o tome nema, ali po svemu sudeći najveći udio u ukupnim reprogramima vjerojatno imaju građevinari. Oni su se u problemima našli onog trena kada zbog recesije, rasta nezaposlenosti, postrožavanja kreditnih uvjeta i prenapuhanih cijena nekretnina nisu mogli prodati novosagrađene stanove pa zato ni vraćati kredite kojima su financirali izgradnju. Banke su njima i sebi pokušale pomoći organizirajući takozvane akcijske prodaje stanova, koje su se pokazale neuspješnima jer cijena stanova koji su se prodavali na akcijama nije bila akcijska. Kada akcije nije uspjele, krenulo se s reprogramima. Prema konzervativnim procjenama koje se naslanjaju na pretpostavku da je ovog trenutka u zemlji oko deset tisuća neprodanih stanova, banke od građevinara potražuju barem 4 milijarde kuna. Budući da su krediti građevinarima jednostavno preveliki da bi ih banke proglasile problematičnima, reprogramiranje je bio jedini izlaz. Reprogramiranje je zauzvrat dalo građevinarima da dođu do zraka te im je omogućilo da odugovlače sa Neto prihod od provizija i naknada Administrativni troškovi 60 50 40 30 20 10 0 -1 0 -2 0 -3 0 -4 0 U % Izvor: HNB Rezervacije za gubitke Godišnja stopa promjene neto dobiti (u % ) snižavanjem cijena nekretnina. Kao ni građevinarima, ni bankama zbog izloženost prema građevinarskom sektor ne odgovara veći pad cijena nekretnina. Dođe li do znatnijeg pada cijena, banke koje su ovrhom ušle u posjed neprodanih stanova neće moći naplatiti velik dio svojih potraživanja. Reprogram kredita građevinarima je stoga jedan od glavnih razloga zašto u Hrvatskoj, za razliku od drugih zemalja koje su u prošlosti zabilježile dramatičan rast cijena nekret- Slika 2. Godišnja promjena prosječne cijene nekretnina nina, još uvijek nije došlo do značajnije korekcije cijena (vidi sliku 2.). Premda jednostavna analiza priuštivosti indicira da su cijene nekretnina u Hrvatskoj precijenjene za kojih tridesetak posto, kod nas su se cijene korigirale za svega desetak posto, dok su primjerice u Estoniji cijene nekretnina zabilježile kumulativni pad od 60 posto, a u Bugarskoj 30 posto. Najavljena subvencija od 200 eura po kvadratu stoga je namijenjena neodgovornim bankarima i pohlepnim građevinarima, a ne hrvatskim građanima. Ona bi mogla donekle pokrenuti prodaju stanova, što će omogućiti da građevinari vrate bankama barem dio kredita, ali će i zadržati cijene nekretnina iznad onih koje bi bile primjerene hrvatskom dohotku i kamatnim stopama. Subvencije, doduše, u duljem roku neće spasiti građevinare jer je u tom sektoru došlo do prekomjerne produkcije koja zahtijeva prilagodbu u smislu smanjenja zaposlenosti i nove dodane vrijednosti u tom sektoru. S druge strane, subvencije će omogućiti bankama da ne ostvare veće gubitke u poslovanju s građevinskim sektorom te će nagraditi njihove dosadašnje pokušaje da zamaskiraju loše kredite. Subvencija je stoga i ultimativni dokaz da se bankama moralni hazard isplati. Troškove će, kroz veća porezna davanja i zaleđivanje cijene nekretnina, snositi hrvatski građani. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. E s to nija S lo v e nija H rva ts ka B uga rs ka Š pa njo ls ka Velika B ritanija I rs ka S AD Izvor: Nacionalne statistike i državna tijela zadužena za stanogradnju. ožujak 2010 F o r b e S 13
Page 1: dužnička bomba Može li vam globa
Page 5 and 6: 64 84 67 48 Avatar u naftnom polju
Page 8: UVODNIK Nakladnik EPH media d.o.o.Z
Page 14 and 15: Slika prva. Toplo ljetno jutro prij
Page 16 and 17: Ivo Špigel Jurassic park Google ž
Page 18 and 19: kontekst Brodogradilišta srednje v
Page 20 and 21: FRONTA Navikla na profit bez polaga
Page 22 and 23: fronta ugovori se potpisuju posebno
Page 24: Foto Arhiva Forbesa fronta Hoćeš
Page 27 and 28: Hoću Podravku, Emil Tedeschi kaže
Page 29 and 30: “Nisam u to doba poznavao ni Mari
Page 31 and 32: tresom Foto Igor Sambolec / Cropix
Page 33 and 34: a potom i zaduživanje za razvoj ko
Page 35 and 36: na kojima će zaposliti ljude koji
Page 37 and 38: Privatizacija i strateški interes
Page 39 and 40: Foto Andrej Švoger, Željko Hajdin
Page 41 and 42: pristup višestrukim izvorima kapit
Page 43 and 44: Kyle Bass se ozbiljno kladi protiv
Page 45 and 46: Neistražene vode Prema procjenama,
Page 47 and 48: mjeseci otkako raste zaduženost ti
Page 49 and 50: Kompanije visokog rizika dolara. Ko
Page 51 and 52: donekle razjasniti kad se pogleda t
Page 53 and 54: kontekst Resorts World Sentosa otvo
Page 55 and 56: Procjenjuje se da će obnova pruge
Page 58 and 59: TTajming nije bio idealan, ali Josi
Page 60 and 61: ljudi i kompanije davno se bavi i o
Page 62 and 63:
ljudi i kompanije nje nafte i plina
Page 64 and 65:
ljudi i kompanije Lady football i H
Page 66 and 67:
ljudi i kompanije za football je tj
Page 68 and 69:
tehnologija proizvođači mobitela
Page 70 and 71:
tehnologija U usporedbi sa Samsungo
Page 72 and 73:
Proizvođači kućne elektronike ot
Page 74 and 75:
EMU nema alternativu Možda je nasa
Page 76 and 77:
financije izdavatelj u nemogućnost
Page 78 and 79:
financije užasavaju i regulatore,
Page 80:
Francuski naftni div Total, suočen
Page 83 and 84:
fondomjer Iva Biondić Konzervativn
Page 85 and 86:
javio kako će tvrtke morati upošl
Page 87 and 88:
porezni prevarant, nego da je sav t
Page 89 and 90:
Foto AP je tri bivša društva-kće
show all

16_Forbes.pdf

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?