04.09.2015 Views

16_Forbes.pdf

  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

pristup višestrukim izvorima kapitala i<br />

većim tržištima, što u konačnici znači da<br />

će morati rasti i obujmom.<br />

Konsolidacija je jedan od glavnih<br />

pokretača aktivnosti spajanja i akvizicija.<br />

Puno je dobrih lokalnih tvrtki koje<br />

uspješno proizvode robu i pružaju usluge<br />

u sklopu svojih segmenata. No, uglavnom<br />

su premale da bi mogle preživjeti<br />

potpunu liberalizaciju tržišta te su zbog<br />

svoje veličine ujedno i nezanimljive<br />

međunarodnim investitorima. Takve<br />

male tvrtke već se nalaze u ozbiljnim<br />

financijskim teškoćama zbog pada<br />

potražnje i otežanih uvjeta kreditiranja.<br />

Spajanja hrvatskih tvrtki, odnosno srodnih<br />

hrvatskih i regionalnih tvrtki, mogla<br />

bi proizvesti konkurentne tvrtke s dovoljnom<br />

kritičnom masom za privlačenje<br />

stranih investicija. Hrvatska je malo<br />

tržište, no ako se promovira kao regionalno<br />

središte, pravim pristupom i projektima<br />

može privući znatno veću razinu<br />

ulaganja no što bi se to dalo zaključiti na<br />

osnovi veličine. Sektori koji bi mogli biti<br />

zreli za takvu konsolidaciju uključuju IT<br />

sektor, građevinarstvo, farmaceutsku industriju<br />

i brojne druge industrije.<br />

Generacijske promjene također utječu<br />

na spajanja i akvizicije u Hrvatskoj. Poduzetnici<br />

koji su svoje tvrtke osnovali u<br />

ranim devedesetima sada iza sebe imaju<br />

već oko dvadeset godina napornog rada.<br />

Ako takvi ljudi nemaju nasljednika koji<br />

želi nastaviti raditi u obiteljskoj tvrtki,<br />

pravo je vrijeme da uvedu novu upravu<br />

i možda nove vlasnike koji će nastaviti<br />

razvijati ono što je osnivač započeo. To je<br />

teška, ali i neophodna odluka da se spasi<br />

ono što je već izgrađeno.<br />

Zašto je stoga Hrvatska u ovom<br />

trenutku zanimljiva za strane ulagače?<br />

Najočitiji razlog je pristup EU. Nakon što<br />

se slovenska blokada, čini se, konačno<br />

riješila, investitori su ulazak Hrvatske<br />

u EU počeli smatrati sve skorijom<br />

mogućnosti. Većina otvorenih investicijskih<br />

fondova s mandatom investiranja u<br />

srednjoj i istočnoj Europi danas uključuje<br />

Hrvatsku na listu poželjnih tržišta.<br />

Pretpostavka je kako će se u Hrvatskoj<br />

približavanjem EU smanjivati politički i<br />

Strani ulagači sve<br />

su zainteresiraniji<br />

za povratak u<br />

Hrvatsku, ali teško<br />

nalaze mete u koje<br />

im se isplati ulagati<br />

tržišni rizici, što će u budućnosti rezultirati<br />

većom vrijednošću tvrtki. Sada je<br />

pravo vrijeme da te tvrtke uđu na tržište.<br />

Napravimo za primjer usporedbu<br />

vrijednosti HT – Hrvatskog Telekoma<br />

i Telekoma Austrije. Telekom Austrije<br />

ima očekivani povrat na vlasnički kapital<br />

(prema izračunu analitičara Erste Grupe)<br />

od 8,7 posto, dok je ta ista vrijednost<br />

za HT 13,1 posto. Taj očekivani povrat<br />

temelji se prije svega na političkom<br />

i tržišnom riziku. Možda vam to ništa<br />

ne znači, no samo ta razlika učinila bi<br />

izračunatu vrijednost dionica Telekoma<br />

Austrije znatno većom od dionica HT-a.<br />

Stoga možemo očekivati kako će cijene<br />

dionica hrvatskih poduzeća nastavkom<br />

približavanja EU rasti relativno s drugim<br />

tržištima.<br />

Velike međunarodne tvrtke također<br />

znaju kako će ulaskom u EU Hrvatska<br />

ostvariti pristup financiranju za velike infrastrukturne<br />

projekte. Može se očekivati<br />

kako će se EU fondovi, koji ulažu milijarde<br />

u projekte razvoja prometne infrastrukture,<br />

okrenuti i prema istrošenim<br />

Hrvatskim željeznicama. To je samo jedan<br />

od velikih projekata koje možemo<br />

očekivati. Hoće li hrvatska poduzeća biti<br />

spremna da se za projekte natječu u vlastitom<br />

dvorištu ili će stajati po strani i gledati<br />

kako veliki dio kolača uzimaju francuski,<br />

talijanski ili austrijski konkurenti?<br />

Samo će nas pametni strateški savezi<br />

pripremiti da budemo konkurentni u<br />

budućnosti.<br />

Naravno, na obzoru vreba niz opasnosti.<br />

Grčka kriza nije izolirana situacija.<br />

Kao što se kriza hipotekarnih kredita u<br />

SAD-u proširila cijelim svijetom, tako je i<br />

grčki financijski sustav isprepleten sa sud-<br />

binom mnogih, posebno europskih banaka.<br />

Banke su koristile grčke obveznice kao<br />

kolateral u Europskoj središnjoj banci<br />

radi dobivanja kredita za likvidnost. Zbog<br />

stvarne situacije u grčkom gospodarstvu,<br />

agencija za procjenu kreditnog rejtinga<br />

Fitch u prosincu je spustila ocjenu grčkih<br />

obveznica, što je, naravno, smanjilo njihovu<br />

vrijednost. To, zajedno s mogućom<br />

nesposobnošću Grčke da plati svoje<br />

kreditne obveze, moglo bi izazvati velike<br />

gubitke u mnogim europskim bankama<br />

koje se još uvijek nisu sasvim oporavile od<br />

protekle “panike”. To bi u konačnici moglo<br />

dovesti do još jednog kruga financijskih<br />

kriza, naročito u mediteranskim zemljama<br />

– Portugalu, Irskoj, Italiji i Španjolskoj<br />

– koje su, zajedno s Grčkom, poznate i<br />

kao PIIGS (svinje). Dakle, unatoč tome<br />

što mnogi analitičari očekuju oporavak,<br />

činjenica je kako još uvijek nismo posve<br />

izašli iz protekle krize. U tom bi svjetlu još<br />

jedna velika financijska kriza mogla donijeti<br />

znatno teže posljedice i za hrvatsko<br />

gospodarstvo.<br />

Što na kraju s Atlantic Grupom i<br />

Podravkom? Bi li Atlanticova investicija i<br />

preuzimanje upravljanja Podravkom koristila<br />

radnicima i dioničarima Podravke<br />

te hrvatskom gospodarstvu? Osobno<br />

smatram da bi. Između poduzeća postoji<br />

sinergija, a uprava Atlantica dokazala je<br />

kako ima viziju da potakne rast. Spajanje<br />

bi stvorilo snažnu regionalnu hrvatsku<br />

tvrtku spremnu za sudjelovanje na bilo<br />

kojem tržištu.<br />

Bi li Vlada Atlanticu trebala jednostavno<br />

dati zeleno svjetlo? Osobno smatram<br />

da ne. Nova Podravkina uprava trebala bi<br />

imati poštenu, ali vremenski ograničenu<br />

priliku (recimo, najviše godinu dana)<br />

da pročisti bilancu poduzeća i pripremi<br />

društvo za potpunu privatizaciju. To bi<br />

moglo uključiti i reorganizaciju društva.<br />

Tek tada bi trebalo organizirati poštenu<br />

i transparentnu aukciju javnih dionica.<br />

Ako Atlantic ima najbolju stratešku viziju,<br />

onda će oni ponuditi i najbolju cijenu.<br />

Samo će na taj način “vrijedni Podravci”<br />

i ostali hrvatski građani dobiti pravu vrijednost<br />

za ono što, u konačnici, pripada<br />

njima.<br />

ožujak 2010 F o r b e S 41

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!