Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
pristup višestrukim izvorima kapitala i<br />
većim tržištima, što u konačnici znači da<br />
će morati rasti i obujmom.<br />
Konsolidacija je jedan od glavnih<br />
pokretača aktivnosti spajanja i akvizicija.<br />
Puno je dobrih lokalnih tvrtki koje<br />
uspješno proizvode robu i pružaju usluge<br />
u sklopu svojih segmenata. No, uglavnom<br />
su premale da bi mogle preživjeti<br />
potpunu liberalizaciju tržišta te su zbog<br />
svoje veličine ujedno i nezanimljive<br />
međunarodnim investitorima. Takve<br />
male tvrtke već se nalaze u ozbiljnim<br />
financijskim teškoćama zbog pada<br />
potražnje i otežanih uvjeta kreditiranja.<br />
Spajanja hrvatskih tvrtki, odnosno srodnih<br />
hrvatskih i regionalnih tvrtki, mogla<br />
bi proizvesti konkurentne tvrtke s dovoljnom<br />
kritičnom masom za privlačenje<br />
stranih investicija. Hrvatska je malo<br />
tržište, no ako se promovira kao regionalno<br />
središte, pravim pristupom i projektima<br />
može privući znatno veću razinu<br />
ulaganja no što bi se to dalo zaključiti na<br />
osnovi veličine. Sektori koji bi mogli biti<br />
zreli za takvu konsolidaciju uključuju IT<br />
sektor, građevinarstvo, farmaceutsku industriju<br />
i brojne druge industrije.<br />
Generacijske promjene također utječu<br />
na spajanja i akvizicije u Hrvatskoj. Poduzetnici<br />
koji su svoje tvrtke osnovali u<br />
ranim devedesetima sada iza sebe imaju<br />
već oko dvadeset godina napornog rada.<br />
Ako takvi ljudi nemaju nasljednika koji<br />
želi nastaviti raditi u obiteljskoj tvrtki,<br />
pravo je vrijeme da uvedu novu upravu<br />
i možda nove vlasnike koji će nastaviti<br />
razvijati ono što je osnivač započeo. To je<br />
teška, ali i neophodna odluka da se spasi<br />
ono što je već izgrađeno.<br />
Zašto je stoga Hrvatska u ovom<br />
trenutku zanimljiva za strane ulagače?<br />
Najočitiji razlog je pristup EU. Nakon što<br />
se slovenska blokada, čini se, konačno<br />
riješila, investitori su ulazak Hrvatske<br />
u EU počeli smatrati sve skorijom<br />
mogućnosti. Većina otvorenih investicijskih<br />
fondova s mandatom investiranja u<br />
srednjoj i istočnoj Europi danas uključuje<br />
Hrvatsku na listu poželjnih tržišta.<br />
Pretpostavka je kako će se u Hrvatskoj<br />
približavanjem EU smanjivati politički i<br />
Strani ulagači sve<br />
su zainteresiraniji<br />
za povratak u<br />
Hrvatsku, ali teško<br />
nalaze mete u koje<br />
im se isplati ulagati<br />
tržišni rizici, što će u budućnosti rezultirati<br />
većom vrijednošću tvrtki. Sada je<br />
pravo vrijeme da te tvrtke uđu na tržište.<br />
Napravimo za primjer usporedbu<br />
vrijednosti HT – Hrvatskog Telekoma<br />
i Telekoma Austrije. Telekom Austrije<br />
ima očekivani povrat na vlasnički kapital<br />
(prema izračunu analitičara Erste Grupe)<br />
od 8,7 posto, dok je ta ista vrijednost<br />
za HT 13,1 posto. Taj očekivani povrat<br />
temelji se prije svega na političkom<br />
i tržišnom riziku. Možda vam to ništa<br />
ne znači, no samo ta razlika učinila bi<br />
izračunatu vrijednost dionica Telekoma<br />
Austrije znatno većom od dionica HT-a.<br />
Stoga možemo očekivati kako će cijene<br />
dionica hrvatskih poduzeća nastavkom<br />
približavanja EU rasti relativno s drugim<br />
tržištima.<br />
Velike međunarodne tvrtke također<br />
znaju kako će ulaskom u EU Hrvatska<br />
ostvariti pristup financiranju za velike infrastrukturne<br />
projekte. Može se očekivati<br />
kako će se EU fondovi, koji ulažu milijarde<br />
u projekte razvoja prometne infrastrukture,<br />
okrenuti i prema istrošenim<br />
Hrvatskim željeznicama. To je samo jedan<br />
od velikih projekata koje možemo<br />
očekivati. Hoće li hrvatska poduzeća biti<br />
spremna da se za projekte natječu u vlastitom<br />
dvorištu ili će stajati po strani i gledati<br />
kako veliki dio kolača uzimaju francuski,<br />
talijanski ili austrijski konkurenti?<br />
Samo će nas pametni strateški savezi<br />
pripremiti da budemo konkurentni u<br />
budućnosti.<br />
Naravno, na obzoru vreba niz opasnosti.<br />
Grčka kriza nije izolirana situacija.<br />
Kao što se kriza hipotekarnih kredita u<br />
SAD-u proširila cijelim svijetom, tako je i<br />
grčki financijski sustav isprepleten sa sud-<br />
binom mnogih, posebno europskih banaka.<br />
Banke su koristile grčke obveznice kao<br />
kolateral u Europskoj središnjoj banci<br />
radi dobivanja kredita za likvidnost. Zbog<br />
stvarne situacije u grčkom gospodarstvu,<br />
agencija za procjenu kreditnog rejtinga<br />
Fitch u prosincu je spustila ocjenu grčkih<br />
obveznica, što je, naravno, smanjilo njihovu<br />
vrijednost. To, zajedno s mogućom<br />
nesposobnošću Grčke da plati svoje<br />
kreditne obveze, moglo bi izazvati velike<br />
gubitke u mnogim europskim bankama<br />
koje se još uvijek nisu sasvim oporavile od<br />
protekle “panike”. To bi u konačnici moglo<br />
dovesti do još jednog kruga financijskih<br />
kriza, naročito u mediteranskim zemljama<br />
– Portugalu, Irskoj, Italiji i Španjolskoj<br />
– koje su, zajedno s Grčkom, poznate i<br />
kao PIIGS (svinje). Dakle, unatoč tome<br />
što mnogi analitičari očekuju oporavak,<br />
činjenica je kako još uvijek nismo posve<br />
izašli iz protekle krize. U tom bi svjetlu još<br />
jedna velika financijska kriza mogla donijeti<br />
znatno teže posljedice i za hrvatsko<br />
gospodarstvo.<br />
Što na kraju s Atlantic Grupom i<br />
Podravkom? Bi li Atlanticova investicija i<br />
preuzimanje upravljanja Podravkom koristila<br />
radnicima i dioničarima Podravke<br />
te hrvatskom gospodarstvu? Osobno<br />
smatram da bi. Između poduzeća postoji<br />
sinergija, a uprava Atlantica dokazala je<br />
kako ima viziju da potakne rast. Spajanje<br />
bi stvorilo snažnu regionalnu hrvatsku<br />
tvrtku spremnu za sudjelovanje na bilo<br />
kojem tržištu.<br />
Bi li Vlada Atlanticu trebala jednostavno<br />
dati zeleno svjetlo? Osobno smatram<br />
da ne. Nova Podravkina uprava trebala bi<br />
imati poštenu, ali vremenski ograničenu<br />
priliku (recimo, najviše godinu dana)<br />
da pročisti bilancu poduzeća i pripremi<br />
društvo za potpunu privatizaciju. To bi<br />
moglo uključiti i reorganizaciju društva.<br />
Tek tada bi trebalo organizirati poštenu<br />
i transparentnu aukciju javnih dionica.<br />
Ako Atlantic ima najbolju stratešku viziju,<br />
onda će oni ponuditi i najbolju cijenu.<br />
Samo će na taj način “vrijedni Podravci”<br />
i ostali hrvatski građani dobiti pravu vrijednost<br />
za ono što, u konačnici, pripada<br />
njima.<br />
ožujak 2010 F o r b e S 41