You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
financije<br />
nantna svjetska sila (poput SAD-a) može<br />
bitno pridonijeti ekonomskoj stabilnosti<br />
na globalnoj razini. Poor Charlie je detaljno<br />
izučavao i Veliku depresiju, tvrdeći<br />
kako je stabilnost tečaja ključan preduvjet<br />
ekonomskog prosperiteta, a kompetitivna<br />
devalvacija jedan od najvažnijih uzroka<br />
najveće ekonomske krize prošlog stoljeća.<br />
A upravo je praksa kompetitivne<br />
devalvacije duboko ukorijenjena u tradiciji<br />
Starog kontinenta, kojoj su Francuska,<br />
Italija i još neke zemlje s periferije često<br />
pribjegavali, ne uspijevajući održati korak<br />
s moćnom njemačkom ekonomijom.<br />
Bio je to umjetan, ali za političare relativno<br />
lagan način poboljšanja konkurentnosti<br />
domaćeg gospodarstva kojim bi<br />
se strukturalni problemi i/ili kronična<br />
slabost domaće potražnje naprosto prebacili<br />
na teret nekoga drugoga (najčešće<br />
bliskog susjeda). Naravno, dok god im<br />
se takva praksa ne bi obila o glavu. To se<br />
zbivalo često pa je Europa dugo tavorila<br />
u začaranom krugu kompetitivnih devalvacija<br />
koje su drastično narušavale tokove<br />
trgovine. Jer na devalvaciju jedne valute<br />
drugi bi odgovorili podizanjem uvoznih<br />
barijera, administrativnim zatvaranjem<br />
domaćeg tržišta ili pak simultanom devalvacijom,<br />
nastojeći po svaku cijenu očuvati<br />
konkurentnost domaće ekonomije.<br />
I zbog toga je tečajna stabilnost figurirala<br />
ne samo kao ključan preduvjet<br />
intenzivnije vanjskotrgovinske razmjene,<br />
već i kao najprikladniji način kojim bi se<br />
prekinula višestoljetna povijest ratovanja<br />
na Starom kontinentu.<br />
Paradoksalno, brojni su europski<br />
politički lideri nakon Drugog svjetskog<br />
rata dijelili takvo mišljenje, no trebalo je<br />
još puno vremena (i manjkavih inicijativa)<br />
da se teorija pretoči u praksu. Političari<br />
su najzad uočili kako, usprkos brojnim<br />
devalvacijama u susjedstvu, Njemačka<br />
nekako uvijek uspijeva prikazati suficit u<br />
vanjskotrgovinskoj razmjeni, te je krajem<br />
80-ih godina prošlog stoljeća zaživio Europski<br />
monetarni sustav (EMS), preteča<br />
današnje monetarne unije. Uslijedio je<br />
Europski tečajni mehanizam (ERM), a<br />
potom i njegova poboljšana verzija (ERM<br />
II) nakon špekulativnih napada na funtu<br />
(kojima se proslavio George Soros). Evolucija<br />
ideje o monetarnoj uniji doživjela je<br />
vrhunac studijom Europske komisije pod<br />
nazivom “One market, one money”. Ostalo<br />
je više-manje poznata povijest.<br />
Već na temelju ove kratke lekcije iz<br />
povijesti lako je zamisliti kaos koji bi uslijedio<br />
raspadom Europske monetarne<br />
unije. To je tema kojom se posljednjih<br />
tjedana poigravaju brojni promatrači,<br />
pokušavajući kvantificirati vjerojatnost<br />
takvog ishoda. Čak i Nassim Taleb, autor<br />
bestselera Crni labud, smatra kako<br />
ne bi bilo loše uložiti određena sredstva<br />
na takav scenarij, premda njegovu materijalizaciju<br />
drži malo vjerojatnom. Nemali<br />
broj ulagača vjerojatno je i odlučio<br />
zaigrati taj lucky shot, pretočivši u djelo<br />
najrazličitije ideje. Jedna od najočitijih<br />
strategija je short euro, likvidacija europske<br />
valute u odnosu na konkurente poput<br />
dolara, funte ili jena. Redovita izvješća<br />
američkog CFTC-a ukazuju na rekordno<br />
visoke špekulativne short euro pozicije,<br />
a pod pritiskom prodavatelja euro se u<br />
odnosu na dolar spustio do najniže razine<br />
u posljednjih desetak mjeseci.<br />
Percipirajući rastući rizik od raspada<br />
EMU, cijene grčkih, španjolskih i portugalskih<br />
obveznica naprosto su podivljale,<br />
baš kao i CDS instrumenti (credit default<br />
swaps), sredstvo osiguranja ako zemlja<br />
paranoja bez granica<br />
Paranoja izazvana grčkim problemima dosegla je sredinom veljače vrhunac, ali nije<br />
ograničena na financijske krugove. Na brojnim se blogovima skepsa oko sudbine jedinstvene<br />
europske valute manifestirala na prilično zanimljiv i čudan način, analizom novčanica<br />
i kovanica u optjecaju. U slučaju kovanica stvar je vrlo jednostavna, jer ih odlikuju različiti<br />
simboli vezani uz pojedinu zemlju, no neki su otišli i korak dalje, podastirući nove, široj<br />
javnosti uglavnom nepoznate detalje. Naime, svaki serijski broj na novčanicama eura ima<br />
i slovo, rezervirano za zemlju u kojoj je novčanica tiskana. Prema tim istim blogovima,<br />
najtraženije su novčanice koje nose slovo X jer je to oznaka za Njemačku. Istodobno pojedini<br />
mediji špekuliraju s neprovjerenim tvrdnjama kako brojni stanovnici EU (osobito oni<br />
u Njemačkoj) nerado primaju ili čak odbijaju novčanice u čijem se serijskom broju nalazi<br />
slovo Y. Pogađate, riječ je o novčanicama grčkog “porijekla”, a navodno se na sličan način<br />
tretiraju i novčanice čiji serijski brojevi sadrže slova M (Portugal), S (Italija) i V (Španjolska).<br />
Što je, naravno, smiješno (i glupo), jer čak i da u nekom suludom scenariju dođe do raspada<br />
monetarne unije, posve je nebitno gdje se novčanice tiskaju, već tko iza njih stoji (u ovom<br />
slučaju Europska središnja banka).<br />
ožujak 2010 F o r b e S 75
Change language