04.09.2015 Views

16_Forbes.pdf

  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

donekle razjasniti kad se pogleda tko je<br />

vlasnik NFD Kapitala. Riječ je o slovenskom<br />

fondu NFD holding, koji je<br />

nastao 2003. godine preoblikovanjem.<br />

Tvrtku vodi Stanislav (Stane) Valant koji<br />

se krajem prošle godine našao na udaru<br />

slovenskih medija. Naime, NFD je imao<br />

značajan vlasnički udjel u tekstilnoj industriji<br />

Mura koja je prošle godine otišla<br />

u stečaj.<br />

Prema nekim navodima slovenskih<br />

medija, upravo je Valant i njegov<br />

odnos prema problemima u kojima<br />

se našao dugogodišnji “biser u kruni”<br />

slovenskog gospodarstva bio jedan od<br />

ključnih razloga za propast Mure, koja je<br />

pak bila samo jedan u nizu gospodarskih<br />

krahova koji su prošle godine zatresli<br />

Pomurje do te mjere da je vlada morala<br />

donijeti poseban zakon o toj pokrajini.<br />

Valant je pak prošle godine u Sloveniji,<br />

uz bivše šefove Pivovarne Laško i<br />

Istrabenza, Boška Šrota i Igora Bavčara,<br />

bio treći tajkun o čijem se krahu stalno<br />

spekuliralo. Mladina je ujesen objavila<br />

kako je NFD u prvoj polovici 2009. godine<br />

ostvario 15,5 milijuna eura čistog<br />

gubitka (u istom razdoblju 2008. imao je<br />

1,5 milijun čistog dobitka), a na naplatu je<br />

došlo oko 75 milijuna eura kratkoročnih<br />

pozajmica (riječ je o novcu kojim je Valant<br />

namjeravao pomoći upravo Igoru<br />

Bavčaru u preuzimanju Istrabenza preko<br />

njegovog Maksima Holdinga).<br />

No, to je već bilo doba kad je vlada<br />

premijera Boruta Pahora donijela čvrstu<br />

odluku da se tajkunima, koji su preko<br />

svojih fondova stekli kontrolu nad<br />

brojnim tvrtkama, a zatim nisu više bili u<br />

stanju servisirati financijske obveze, više<br />

ne odobravaju pozajmice banaka koje su<br />

u većinskom državnom vlasništvu.<br />

Riječ je prije svega o Novoj ljubljanskoj<br />

banci (NLB) koja je upravo zbog<br />

neselektivnih kredita raznim fondovima<br />

došla u stanje ozbiljne tržišne izloženosti.<br />

Posebno je čvrst po tom pitanju bio<br />

ministar gospodarstva Matej Lahovnik,<br />

član stranke Zares, koji gotovo da predvodi<br />

borbu protiv tajkuna iz doba dok je<br />

premijer bio Janez Janša. Da je pak njegova<br />

borba dobro primljena u javnosti,<br />

potvrđuje podatak da je Lahovnik u<br />

ovomjesečnoj anketi ljubljanskog Dela<br />

proglašen najpopularnijim političarem<br />

u Sloveniji.<br />

Riječ je o stvarnoj senzaciji jer je<br />

to mjesto redovito bilo predodređeno<br />

za predsjednike država, Milana Kučana,<br />

Janez Drnovšeka i sada Danila Türka (rijetko<br />

su se pojavljivali drugi političari, a<br />

gotovo nikad ministri gospodarstva). Pahorova<br />

je vlada stoga, kako smo pisali u<br />

<strong>Forbes</strong>u, počela i pregovore o mogućem<br />

ulasku strateškog partnera u NLB sa<br />

španjolskim Santanderom, a nakratko<br />

se pojavio i interes kineskih financijskih<br />

kuća, što je u Ljubljani bio znak na uzbunu.<br />

Posljednje pak vijesti govore da će<br />

vlada svakako ići u dokapitalizaciju<br />

NLB-a, a da bi partner u tom poslu ipak<br />

mogla biti sadašnja suvlasnica, KBC iz<br />

Belgije.<br />

Kako god završila priča s NLB-om,<br />

sasvim je jasno da Valantu od nje neće<br />

biti pomoći, a tako ni njegovom fondu.<br />

Dodatni je problem što je slovenska<br />

Agencija za tržište vrijednosnih papira<br />

Spajanje Aureus Investa i NFD<br />

Kapitala možda je pokušaj spašavanja<br />

hrvatske podružnice NFD-a, pa čak i<br />

nešto više od toga<br />

Matej<br />

Lahovnik<br />

(ATVP) u rujnu prošle godine podigla<br />

tužbe protiv sedam pravnih i dvanaest<br />

fizičkih osoba, među kojima su i NFD i<br />

Stane Valant, zbog trgovine dionicama<br />

Istrabenza.<br />

Možda je dakle i zagrebačko spajanje<br />

zapravo pokušaj spašavanja hrvatske<br />

podružnice NFD-a, a možda i nešto više,<br />

uključujući i poslovanje na slovenskom<br />

tržištu (pa i pomoć ondje). Na to bi pak<br />

mogla vući sljedeća rečenica iz vijesti<br />

s početka teksta: “Novo investicijsko<br />

društvo planira sa svojim fondovima<br />

izaći i na tržište Europske unije kada zakonska<br />

regulativa u Hrvatskoj to dozvoli.<br />

Novo društvo ima imovinu pod upravljanjem<br />

u iznosu od 188 milijuna kuna,<br />

dok NFD u Sloveniji upravlja s preko<br />

1,6 milijardi kuna” (za koje smo rekli u<br />

kakvom su stanju).<br />

Izgleda da Hrvatske i slovenske financijske<br />

kuće dobro surađuju unatoč<br />

problemu stare Ljubljanske banke. No i<br />

on bi mogao biti uskoro stavljen ad acta.<br />

Naime, neki su sudovi u Sloveniji, u skladu<br />

s odlukom Ustavnog suda (o kojoj je prvi<br />

izvijestio Jutarnji list) “odmrzli” sporove<br />

koje su za povrat svojih štednih uloga<br />

pokrenuli hrvatski državljani. Ako bi se<br />

to počelo odmatati, pa se otvorila vrata<br />

legalnom ulasku slovenskih banaka na<br />

hrvatsko tržište, koristi bi zasigurno imali<br />

i projekti poput NFD Aureus Investa, ali<br />

i obje države – Slovenija tada vjerojatno<br />

ne bi blokirala zatvaranje pregovaračkog<br />

poglavlja Financijsko tržište, što je najavljivala.<br />

A ako još Agrokor uđe u Mercator,<br />

tada se može reći da je suradnja<br />

dvaju gospodarstava najbolja u povijesti.<br />

Treba li i na tome zahvaliti Jadranki Kosor<br />

i Borutu Pahoru?<br />

ožujak 2010 F o r b e S 51

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!