16_Forbes.pdf

Foto Davor Zunić / Cropix
rekonstrukciju i opremanje 75-metarske luksuzne jahte
Amadeus kao partner u tvrtki Arista nautica. Lani je došlo
do neslaganja između Rapića i Dona Marshalla, partnera
u Arista nautici. Preko Arista nautice bili su dogovoreni i
poslovi dorade još četiri megajahte. Tako je 2007. na opremanje
uplovila i megajahta Kay, koja je još privezana u
brodogradilištu, ali se na njoj ništa bitno ne radi.
Prošloga ljeta bio je raspisan natječaj za dodjeljivanje
30-godišnje koncesije za upravljane vranjičkom lukom, koji
je potom poništen. Na njega su se, uz Rapićevu, javile još
dvije tvrtke. Natječaj je potkraj siječnja ponovo raspisan i 26.
veljače, točno na dan izlaska ovog broja Forbesa, otvaraju
se ponude za dobivanje koncesije kojom će se idućih 30 godina
upravljati tom lukom posebne namjene. “Smatramo da
imamo veće šanse nego konkurenti za dobivanje ove koncesije,
zato što imamo potreban kadar, tehnologiju te uhodane
poslove u remontu. Pošteno bi bilo da se nitko osim nas
ne javi na natječaj, ne umanjujući tržišno pravo da se svatko
može javiti. Ili pak, ukoliko je netko zainteresiran, najprije bi
trebao s nama razgovarati, jer mi imamo sve potrebno za upravljanje
ovim brodogradilištem. Inače, natječaj je raspisalo
Ministarstvo mora uz suglasnost još tri ministarstva, tako da
nema govora o tome da pojedini ministri mogu samostalno
namjestiti natječaj”, kaže Mirko Rapić. Kako god bilo, ako
neka druga tvrtka pobijedi na natječaju, morat će otkupiti
od 17,5 milijuna kuna potraživanja Rapićevih tvrtki prema
državi te preuzeti sve radnike.
Rapić je svojedobno planirao proširenje ovog
brodogradilišta na susjedni Salonit. Saznavši da je to privatna
imovina, odustao je. Ohrabruje ga što ima parafirane
ugovore za gradnju ruskih brodova, no kako ti ugovori nisu
potpisani, ne želi izlaziti u javnost s imenima naručitelja. “Za
gradnju dva ruska broda pobijedili smo na međunarodnom
natječaju, a jamstvo nam je dao EBRD. Vjerojatno se još
čeka odluka ruske administracije”, objašnjava Rapić. Njegova
tvrtka Solin brodogradnja u Vranjicu trenutačno gradi jedan
turistički brod za Ugostiteljsko-turistički obrt Providnost iz
Krila Jesenica te obavlja remont i opremanje nekoliko remorkera,
dva Jadrolinijina trajekta i jednog broda Hrvatske
ratne mornarice.
“Pregovaramo o remontu nekoliko talijanskih i jednog
turskog broda koji bi trebao skrenuti u naše brodogradilište.
U ovom poslu budućnost je izgledna samo ako osigurate dovoljan
broj brodova kojima je potreban remont, jer svaki bi
barem jedanput godišnje morao ići u remont, pogotovo stoga
što su u posljednje vrijeme pojačane kontrole sigurnosti
plovidbe. S druge strane, treba imati na umu da brod može
ići u remont samo ako ostvaruje prihod, ako ima posla”,
kaže Rapić. Problem vidi u tome što dobar dio brodova ne
ispunjava uvjete za rad u europskim morima. Ključ uspjeha
Fronta
je znati uvjeriti brodara da svoj brod pošalje na remont u
pojedino brodogradilište. Lobiranje je sastavni dio ovog posla.
Ohrabrujuće je to što je Jadrolinija donijela odluku da
njezini brodovi svake druge godine idu na dokovanje.
Da remont brodova može biti unosan posao dokazuje
brodogradilište u Bijeloj, koje zapošljava 660 radnika i 30 je
posto povoljnije od hrvatskih remontnih brodogradilišta,
tako da njegove usluge koriste i naša brodogradilišta i brodari.
Prednost mu je i položaj u Boki kotorskoj, jer južnije
od Rapićevog škvera Hrvatska nema niti jedno remontno
brodogradilište. “Istina je da Solin brodogradnja ne može
konkurirati ovome brodogradilištu, ali se mora uzeti u obzir
da remont brodova može biti unosan posao”, ponavlja Rapić
U Solin brodogradnji smatraju kako je najbolje rješenje
za zadržavanje i punu zaposlenost radnika kombiniranje
poslova novogradnje i remonta brodova. Ako je jedna od tih
djelatnosti u padu, radnici se šalju u drugu i obrnuto. Tako
se postiže najbolja efikasnost proizvodnje. Rapić smatra da je
u ovom trenutku ključni problem hrvatskih brodogradilišta
to što su pale narudžbe brodova i što je teško ugovoriti gradnju,
a pravo je umijeće postići da ona bude konkurentna i
profitabilna. Kooperanti su, kaže, u najtežem položaju jer
će uprave brodogradilišta u prvom redu voditi računa o
svojim radnicima. Odbacuje navode da su kooperanti dobro
zarađivali, a da su brodogradilišta zato ostvarivala gubitke.
“Mogu govoriti o svojoj tvrtki R.L.E. t.p. Činjenica je da ja
kao kooperant Brodotrogira i 3. maja nisam zaradio neke novce
isključivo zbog kašnjenja plaćanja. Čelnici brodogradilišta
vrbuju kvalitetnije radnike iz kooperantskih tvrtki, a kooperanti
su obavljali najteže poslove u brodogradilištima. Vidljiv
je trend da hrvatska brodogradilišta žele za sebe zadržati
lakše poslove, a one koji se rade u teškim uvjetima prepuštaju
kooperantima”, tvrdi Rapić.
Vlada treba olakšati otplate
U talijanskom brodogradilištu u Ravenni 60 Rapićevih radnika gradi
brodske trupove i obavlja bravarske poslove. Ugovorena je izgradnja
četiri broda do 2012. godine, a Rapić smatra kako nema nikakvih
zapreka da se ta suradnja nastavi. Dosad je napravljeno sedam opskrbnih
brodova dužine 55 do 74 metra, težine od 780 tona do 1040 tona.
“Brodove radim u talijanskom brodogradilištu ponajprije zato što su
naši najbolji brodograđevni radnici krajem 90-ih htjeli raditi u inozemstvu
jer je bila velika potražnja za njima, zatim što je cijena gradnje
koliko-toliko prihvatljiva i što nisu upitna plaćanja izvršenih poslova,
tako da se profit može planirati i nadzirati. U našim brodogradilištima
plaćanja kasne i po godinu dana. Isto tako, čast je i prestiž izići na
tržište Europske unije i uspjeti opstati na njemu”, ističe Rapić. Zbog
ulaska u EU, Solin brodogradnja uvodi standarde ISO 9001.
Rapić podržava odluku Vlade o osnivanju fonda za pomoć gospodarstvenicima,
no misli da bi trebalo subvencionirati kamate.
ožujak 2010 F o r b e S 19