You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
financije<br />
izdavatelj u nemogućnosti servisiranja obveza<br />
proglasi default. Ulje na vatru dolili<br />
su i brojni analitičari, okarakteriziravši raspad<br />
sustava zajedničke valute vjerojatnim.<br />
Steve Barrow, analitičar Standard Bank,<br />
još je početkom prosinca izjavio kako<br />
je moguće da se Irska i Grčka pokušaju<br />
izvući iz EMU, tražeći izlaz iz krize ponovnim<br />
uvođenjem nacionalnih valuta i<br />
devalvacijom istih. Irsko ministarstvo financija<br />
nazvalo je takvu procjenu “neinformiranim<br />
komentarom”, uspoređujući<br />
je s scenarijem da Teksas zamijeni dolar<br />
nekom drugom valutom, dok je reakcija iz<br />
Atene bila vrlo kratka - nema šanse.<br />
No ako je Barrow dopustio mogućnost<br />
takvog raspleta, Albert Edwards iz Société<br />
Générale bio je puno rezolutniji. “Grčki<br />
proračunski deficit samo je jedan od<br />
simptoma krize s kojom se EMU suočava,<br />
što će u konačnici rezultirati njezinim raspadom”,<br />
izvalio je sredinom veljače.<br />
S uzrocima problema koje on<br />
navodi zapravo se nije teško složiti. Slabija<br />
konkurentnost zemalja na periferiji, dodatno<br />
naglašena precijenjenom valutom,<br />
uz zajedničku monetarnu politiku koja<br />
teško može zadovoljiti potrebe sviju, gurnula<br />
je u prvi plan instrumente fiskalne<br />
politike. To je pak u uvjetima krize dovelo<br />
do rekordno visokih proračunskih deficita<br />
i ukupne razine zaduženja. No Edwards ide<br />
i puno dalje, tvrdeći da bilo kakva (konkretna)<br />
pomoć Grčkoj samo odgađa neminovan<br />
raspad ideje o zajedničkoj valuti,<br />
nalazeći dodirne točke između aktualne<br />
krize i one u Aziji 1997. godine. Da ne bi<br />
bilo zabune, njegove riječi doista imaju<br />
određenu težinu. Prema famoznoj Thomson<br />
Extel anketi Edwards je već godinama<br />
među najbolje ocijenjenim stratezima, baš<br />
kao i njegov poslodavac.<br />
Padu eura koji sada plijeni pozornost medija<br />
prethodio je snažan rast u odnosu na dolar<br />
I nije samo Edwards taj koji kritizira<br />
temeljne principe monetarne unije. Otmar<br />
Issing, nekadašnja siva eminencija<br />
Europske središnje banke, još je tijekom<br />
90-ih priznao kako bi politička unija bitno<br />
učvrstila sustav zajedničke valute, a i sada<br />
dovodi u pitanje njen opstanak bez čvršće<br />
političke integracije, otvoreno se protiveći<br />
izravnoj pomoći vladi u Ateni, kojom bi se<br />
zapravo legalizirala praksa prekomjerne<br />
potrošnje i kršenja prihvaćenih uvjeta<br />
članstva.<br />
Redukcija tečajnog rizika, kao rezultat<br />
zajedničke valute, od samog je početka<br />
snažan poticaj trgovini na kontinentu<br />
No pravo je pitanje kakva je budućnost<br />
Europe u slučaju raspada monetarne unije?<br />
Najkraće rečeno, vrlo tmurna. Uzmimo<br />
za primjer Grčku. Povlačenje iz EMU<br />
podrazumijeva zamjenu eura drahmom i<br />
devalvaciju potonje, kako bi se izlaz iz krize<br />
u uvjetima slabašne domaće potražnje<br />
pokušao pronaći jačanjem izvoza. I što<br />
onda? Default se čini neminovnim. Za razliku<br />
od dugog perioda u kojem je uživala<br />
sve blagodati dostupnih (i jeftinih) izvora<br />
kapitala, Grčka bi time bila “izopćena” iz<br />
globalnog financijskog sustava i osuđena<br />
na godine mukotrpnih reformi i odricanja<br />
po diktatu MMF-a. A tko bi uopće poželio<br />
takvu valutu? Grčki građani sigurno ne, a<br />
većina čitatelja će, zahvaljujući vlastitim<br />
iskustvima, lako shvatiti i zašto. Surova realnost<br />
podrazumijevala bi bujanje crnog<br />
deviznog tržišta i paralelnu egzistenciju<br />
službenog i “neslužbenog” tečaja domaće<br />
valute, što neminovno otvara spiralu inflacije<br />
i potpunog kaosa.<br />
Naravno, grčki bi proizvodi u inozemstvu<br />
bili konkurentniji, ali time predstavljaju<br />
prijetnju drugim zemljama, čime<br />
bi se lako mogla oživjeti tradicija kompetitivnih<br />
devalvacija. Najcrnje prognoze<br />
govore kako bi raspad monetarne unije<br />
mogao završiti - krvavo. Jer u tom slučaju<br />
dobitnika naprosto nema. Svi su - gubitnici.<br />
Njemačka bi, kao najčvršća karika,<br />
možda dobila na kredibilitetu (i nižoj premiji<br />
za rizik), ali i izgubila na konkurentnosti<br />
svojih izvoznika. Kod drugih bi epilog<br />
vjerojatno bio dijametralno suprotan,<br />
ali samo do trenutka dok se prvi susjed<br />
ne odluči osvetiti novom devalvacijom<br />
domaće valute ili uvoznim restrikcijama.<br />
Trgovina je pak posebno poglavlje<br />
ove priče. Brojna su istraživanja dokazala<br />
pozitivan utjecaj redukcije tečajnog rizika<br />
na intenzitet međunarodne trgovine. Nije<br />
nimalo teško staviti se u poziciju izvoznika<br />
koji je, umjesto deset ili više valuta,<br />
odjednom došao u priliku prihode ubirati<br />
u samo jednoj valuti. Inicijalne procjene<br />
sugeriraju kako je već u samom začetku<br />
volumen trgovine unutar Eurolanda, samo<br />
zahvaljujući eliminaciji tečajnog rizika, u<br />
prosjeku uvećan za 5 do 10 posto godišnje.<br />
Pokušajte nakon toga zamisliti kakav bi<br />
učinak imao val kompetitivnih devalvacija,<br />
jer uz vrlo ograničen prostor za manevar<br />
u segmentu fiskalne politike, tečaj<br />
postaje jedino sredstvo kojim je moguće<br />
vaditi se iz krize. Iduća bi žrtva žrtva bila<br />
kontinentalna financijska tržišta, jer je<br />
upravo zahvaljujući jedinstvenoj valuti<br />
u praksi zaživjela proklamirana sloboda<br />
kretanja kapitala.<br />
Zbog svega toga teško je zamisliti<br />
nekakvu kredibilnu alternativu monetarnoj<br />
uniji, nastaloj procesom koji naprosto<br />
ne poznaje UNDO naredbu. Ne samo da<br />
mogućnost izlaska iz EMU formalno nije<br />
predviđena, već je riječ o scenariju koji bi<br />
sve sudionike užasno skupo koštao.<br />
76 F o r b e S ožujak 2010
Change language