Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Neistražene vode<br />
Prema procjenama, države širom svijeta ove<br />
će se godine prodajom obveznica zadužiti za<br />
oko 4,5 bilijuna dolara. To je trostruko više od<br />
petogodišnjeg prosjeka industrijski razvijenih<br />
zemalja.<br />
Projicirana emisija državnog duga u 2010.<br />
Ukupni javni dug<br />
Imovina privatnih banaka u krizi nerijetko postaje javni problem. Prema tom mjerilu<br />
europske zemlje stoje mnogo lošije nego SAD<br />
1200%<br />
1000<br />
■ aktiva banaka prema BDP-u1<br />
■ javni dug prema BDP-u<br />
Ostale<br />
zemlje<br />
19%<br />
Indija<br />
3%<br />
Kina 3%<br />
Francuska 4%<br />
4%<br />
Španjolska<br />
5%<br />
Njemačka<br />
6%<br />
11%<br />
UK<br />
Japan<br />
SAD<br />
45%<br />
800<br />
600<br />
400<br />
200<br />
0<br />
Island2<br />
Irska<br />
Švicarska<br />
UK<br />
Belgija<br />
Francuska<br />
Nizozemska<br />
Austrija<br />
EU<br />
Danska<br />
Njemačka<br />
Švedska<br />
Japan<br />
Portugal<br />
Španjolska<br />
Italija<br />
Grčka<br />
Kanada<br />
Finska<br />
Australija<br />
Mađarska<br />
Latvija<br />
SAD<br />
Slovačka<br />
Izvori: MMF-ov pregled svjetskog gospodarstva i drugi javni izvori<br />
(tisak, vladini materijali...); procjene: Hayman Advisors<br />
1imovina pet najvećih banaka; 2podaci za Island odnose se na stanje prije krize; izvor: Hayman Advisors<br />
ekonomije poput američke i britanske<br />
mogle pridružiti uzdrmanijim državama<br />
poput Japana ili Irske i izgubiti AAA<br />
rejting ne obuzdaju li svoje loše navike.<br />
“AAA rejting omogućuje kratkoročno<br />
zaduživanje, no visoka i k tomu rastuća<br />
zaduženost u odnosu na BDP definitivno<br />
je nespojiva s AAA rejtingom”, kaže<br />
Coulton.<br />
Prema <strong>Forbes</strong>ovom istraživanju<br />
zaduženosti zemalja s obzirom na javnu<br />
potrošnju i državne prihode, ekonomsku<br />
slobodu i cijenu osiguranja duga tj.<br />
credit default swap (CDS), SAD je na 35.<br />
mjestu od 85 zemalja, iza Njemačke, Nizozemske<br />
i Kine. Tržište CDS-a implicira<br />
da su izgledi za default državnog duga<br />
3,1 posto unutar sljedećih pet godina.<br />
Druge će se zemlje prije naći pred zidom<br />
dugova. Velika Britanija je primjerice<br />
38. na toj listi, dva boda ispred Slovenije.<br />
Jedan od razloga su mnogo veći dugovi<br />
privatnih banaka, koji bi mogla završiti<br />
u vladinoj bilanci kao što su u SAD-u<br />
završili dugovi banaka Fannie Mae i<br />
Freddie Mac. Zbroj državnog duga i<br />
aktive pet najvećih britanskih banaka<br />
premašuje 500 posto BDP-a, u usporedbi<br />
sa 200 posto u SAD-u.<br />
Irska je još bliže ponora. Državni dug<br />
iznosi 41 posto BDP-a, ali ukupna aktiva<br />
banaka iznosi 800 posto BDP-a. Budu li<br />
ta sredstva ugrožena, država će gotovo<br />
sigurno priteći u pomoć bankovnom sustavu,<br />
kao što je 2008. na to bio primoran<br />
Island. Ubrzo potom kolabirali su kruna<br />
i burza, a predsjednik Islanda nedavno<br />
je blokirao donošenje zakona o isplati<br />
više od pet milijardi dolara britanskim i<br />
danskim ulagačima. Taj je potez ugrozio<br />
očekivani spasonosni paket MMF-a, kao<br />
i izglede za primanje Islanda u EU.<br />
Čini se kako većina investitora vjeruje<br />
da države ne mogu propasti, a istina<br />
je upravo obratno. “U 80-ima i 90-ima<br />
došlo je do golemog vala ogluhe država<br />
na otplatu dugova”, kaže Reinhart.<br />
Ulagači možda nisu obratili preveliku<br />
pozornost na to, jer radilo se uglavnom<br />
o zemljama u razvoju poput Gvatemale<br />
i Rumunjske, ali su default proglasili i<br />
neki ljubimci svjetskih ulagača, recimo<br />
Brazil koji je 1983. objavio da nije sposoban<br />
vraćati dug, zatim prošao kroz<br />
težak napad hiperinflacije i zbog istog<br />
razloga 2000. godine ponovno bankrotirao.<br />
Kako su pokazali Reinhart i Roggoff,<br />
u tri godine kreditne krize zemlje u<br />
prosjeku povećaju zaduženost za 86 posto.<br />
Istodobno, proračunski prihodi padnu<br />
za prosječno dva posto u drugoj godini<br />
od početka nevolja s otplatom duga. Ta<br />
kombinacija može biti kobna za vlasnike<br />
obveznica zemalja poput Argentine ili<br />
Grčke, koje veliki dio duga prodaju u<br />
OŽUJAK 2010 F O R B E S 45
Change language