Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik stranih rijeci-Prepravljeni.pdf - Gripe

Sikstinska Madona 1296 siliskin
vodi, za vrijeme velikih blagdana, visoku
crkvenu glazbu
Sikstinska Madona slik. glasovita Rafaelova
slika Bogorodice, nazvana po
tome što je na njoj prikazan i sv.
Siksto (II.)
sikter (tur. siktirmek potjerati) odlazi!
nestani! sikter-liava crna kava (druga)
koja se daje gostu kao znak da
može otići
sil (engl. seal) krzno izrađeno od kože
morskog psa; silskin
silabićan (grč. syllabikos) slogovni, koji
se sastoji od slogova; silabični stihovi
poet. stihovi koji se mjere samo
po broju slogova, a ne po dužini i
naglasku
silaža (fr. sillage) 2. pom. brzina broda
silaža (šp. silo ambar) 1. konzervirana
zelena stočna hrana, čiju fermentaciju
uzrokuju posebne bakterije; priprema
se od zelenih biljaka koje sadrže
dosta šećera (zeleni kukuruz,
repa, suncokretovo sjeme, sirak i dr.)
silberfuks (njem. Silber srebro, Fuchs
lisica) srebrna lisica, sjeverna lisica
sa srebrnastim krznom
Silen (grč. Seilenos, lat. Silenus) mit.
odgajatelj i pratitelj Bakhov, prikazivan
s debelim trbuhom i ćelav,
pijan i na magarcu; simbol pijanstva
silencij (lat. silentium) tišina, šutnja:
kao zapovijed: mirno! tiho!
silencijari (lat. silentiarii) mn. šutljivci;
vrsta viših službenika na dvoru grčkih
careva, tajni savjetnici; katolički
redovnici koji su se zavjetovali da će
vječno šutjeti, npr. trapisti
Silent leges inter arma (lat.) U ratu
šute zakoni
sileps (grč. syllepsis) gram. obuhvaćanje
više predmeta jednom riječju; stezanje
dvaju slogova u jedan; uporaba
jednog predikata za više subjekata,
koji pripada samo jednom
silfide mn. ženski zračni duhovi, vile;
pren. nježne i ljupke žene
silhueta, silueta (fr. silhouette) slika
oblika, lica i dr. izrađena sa strane
po sjeni, profil (kao slika), slika izrezana
škarama po rubovima iz crnog
papira pa zalijepljena na bijeli, i obratno
(nazvana, zbog svoje jeftinoće,
po štedljivom fr. ministru financija
Silhouetteu, u XVIII. st.); pren. sjena,
prilika
silicificirati (lat. silicium, facere) kem.
pretvarati se u silicijsku kiselinu
silicifikacija (lat. silicificatio.) kem. pretvaranje
u silicijsku kiselinu
silicij (lat. silex gen. silicis kremen, silicium)
kem. nakon kisika najrašireniji
element na Zemlji (25%), atomska
težina 28,06, redni broj 14, znak
Si; silicij-bronca bronca koja je, primjesom
silicija, dobila veću tvrdoću
(upotrebljava se za telefonske i telegrafske
žice)
silicijati (lat. silicium) mn. kem. v.
silikati
silicirati (lat. silex) kem. v. silificirati
silificirati (lat. silex kremen, facere učiniti,
načiniti) kem. v. silicificirati
silikati (lat. silex gen. silicis kremen)
kem. spojevi silicija s kisikom i nekim
mineralima, soli raznih silicijskih
kiselina (pored kvarca, glavni
sastojci Zemljine kore)
silikažel (lat. silex, gen. silicis kremen,
fr. gel mraz, studen, led) šupljikava
bijela masa koja ima veliku sposobnost
adsorpcije (po sastavu kremenov
dioksid); upotrebljava se u kemijskoj
industriji za sušenje i čišćenje plinova,
masti, naftnih proizvoda i si.
silikoni (lat.) organski derivati silicija
s vrlo različitim svojstvima i primjenom
silirati (šp. silo ambar) konzervirati
zelene biljke koje sadrže dosta šećera
radi spravljanja stočne hrane; v. silaža
1.
siliskin (engl. sealskin) v. silskin