Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik stranih rijeci-Prepravljeni.pdf - Gripe

nulla ratione 9H4 numizmatika
že utvrditi samo zakonom i primijeniti
jtnlino na djela za koia je zakon
unaprijed propisao kako će hiti kažnjena
nulla ratione čil. nula racione (lat.) ni
na koji način, nikako, nipošto
nulti (lat. nulla ništica) mat. koji ima
kazaljku nula (tj. član niza), npr. a5,
X,,. y0 itd.; nulti meridijan nulti podnevnik,
zem. meridijan, podnevni k,
koji prolazi kroz početak obilježavanja
dužina, greemvichki meridijan;
fiz. apsolutna nula točka temperature
je na —273°C
nulto-valentan (lat. nullus nijedan,
valere vrijediti) kem. koji se ne spaja
s drugim elementima (takvi su, npr.
helij, neon, kripton, ksenon i radon)
numaran (lat. nummarius) novčani
numen (lat. numen) izraz kojim su
Rimljani obilježavali bogove, silu
božanstva, veličanstvenu i čudesnu
moć božanstva; božanstvo, veličanstvo
numenalan (lat. numen božanstvo) božanstven,
veličanstven, čudesan
numenon (grč. noumenon) fil. pogrešno
mjesto, noumenon
numer (lat. numerus, njem. Nummer)
broj
numeracija (lat. numeratio) mat. brojenje,
izgovaranje brojeva; udaranje
brojeva, obilježavanje brojevima; numeriranje
numerale (lat. numerale, sc. nomen)
gram. broj, riječ koja označava broj;
mn. numeralia
numeralia (lat.) mn. gram. v. numerale
numerativ (lat. numerativum) gram.
v. numerale
numerator (lat. numerator) mat. brojnik
(kod razlomaka); sprava za udaranje
(ili: bilježenje) brojeva po redu
Numeri (lat. Numeri) Brojevi, naziv 4.
knjige Mojsijeve zato što počinje brojenjem
izraelskih plemena
numeričan (lat. numerus) koji se liće
brojeva, brojni; brojem izražen
numeričko račinalo stroj za obavljanje
računskih operacija s brojevima
izraženim znamenkama
numerirati (lat. numeraro) brojiti; udarati
brojeve, obilježili (ili: obilježavati,
označavati) brojevima (predmete,
stranice u knjizi i si.); trg. cijene
robi označiti slovima ili kakvim
drugim, samo trgovcu poznatim znacima
na samoj robi
numero Gat, numero) prema broju, prema
cifri; aub numero (lat.) pod brojem.
tj. pod rednim brojem, npr: 1.,
2., 3. itd.
numerozan (lat. numerosus) mnogobrojan,
čest; ret. milozvučan, harmoničan,
ritmičan
numerozitet (lat. numerositas) mnogobrojnost,
velik broj, masa, gomila;
ret. ritmička milozvučnost govora
numeroznost Gat. numerositas) v. numero
z i te t
numerus Gat- numerus) broj; brojka,
cifra; gram. tj. jednina (singular),
dvojina (dual) i množina (plural);
glaz. takt, melodija; ret. govornički
ritam, blagoglasnost
numerus clausus čit. numerus klauzus
(lat.) "zatvoren broj", odredba po
kojoj se u neku službu, na neku priredbu
itd. može primili samo odreden
broj službenika ili sudionika
numifilacij Gat- nummus novac, grč.
fvlatto čuvam) zbirka novca, osobito
starinskog
numinozan (lat. numen) v. numenalan
numizmatićar (grč. nomisma novac,
lat. numisma) onaj koji se bavi skupljanjem
i proučavanjem starinskog
novca i starinskih medalja
numizmatika (grč. nomisma novac, lat.
numisma) znanost koja se bavi proučavanjem
starinskog novca i starih
medalja; dijeli se na: staru numizmatiku
koja proučava doba do Zapad-