Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik stranih rijeci-Prepravljeni.pdf - Gripe

sociologizam 1319 sofizam
sociologizam (lat. socius drug, grč. logia
znanost) fil. shvaćanje po kojem
sve duhovne i kulturne činjenice i
pojave treba objašnjavati isključivo
društve ni m stanjem
soda (fr. soude, tal., port,, šp. soda, lat.
salsus) 1. kem. natrijev karbonat,
ima veliku vrijednost u industriji stakla,
sapuna, kao i za pranje, bijeljenje
i dr. (prije se dobivala iz pepela
nekih morskih i primorskih biljaka,
a sada gotovo isključivo od kuhinjske
soli); 2. voda s otopljenom ugljičnom
kiselinom, C02 (u posebnim, čvrstim
staklenim hocama, tzv. sifonima)
sodij (lat. sodi um) kem. v. natrij
Sodoma (hebr.) legendarni grad u Palestini.
na području sadašnjeg Mrtvog
mora, koji je s Gomorom zbog bezbožnosti
i razvrata bio uništen vatrom;
(Post 19): pren. grad grijeha i
razvrata
sodomija protuprirodno zadovoljavanje
spolnog nagona između čovjeka i životinje
(po gradu v? od omi gdje su,
prema predaji, bludničili na ovakav
način)
sodomist onaj koji vrši sodomiju
sofa (ar. sofet, šp., tal. sofa) široka klupa
duž zida, u sobama, pokrivena
tkaninama, na kojoj se sjedi i spava
soferimi (hebr.) "književnici", skupljači,
tumači i učitelji "zakona" kod Židova
nakon izgnanstva, uživah su veći
ugled i od svećenika
sofija (grč. sofi a) mudrost
sofioni (tal. soffioni) mn. kem. pare (fumarole)
koje sadrže bornu kiselinu i
izbijaju iz pukotina zemlje (u Toscani),
iznad kojih su bazeni s vodom
u koju skupljaju bornu kiselinu
sofist (grč. sofistes) onaj koji se namjerno
služi lažnim zaključcima, prepreden
mudrijaš; fil. u V. st. pr. n.
e.: čovjek od znanosti, mudrac, narodni
učitelj i prosvjetitelj; kasnije,
malo-pomalo, sofisti su se izvrgnuli
u ljude koji su od svog znanja napravili
unosan posao, služeći se iskrivljavanjem
istine, zakona itd., kako
je kad trebalo; najznačajniji i znanstveno
najsolidniji bio je Protagora
sofisterija v. sofistikacija
sofistićki (grč. sofistikos) namjerno
krivotvoren i pogrešan (sud, dokaz)
sofjstika (grč. sofistes) filozofija prvih
sofista, tj. uvjerenost u odnosnost (ili:
relativnost) ljudske spoznaje u teorijskom
i praktičnom pogledu; namjerno
iskrivljavanje istine i pravljenje
lažnih zaključaka pomoću govorničke
vještine
sofistikacija (lat. sophisticatio) krivotvorenje,
kvarenje; krivotvorevina;
fil. sofistikacijama čistog uma naziva
Kant zaključke čistog uma koji ne
sadrže empirijske premise i pomoću
kojih na temelju nečeg što znamo
stvaramo zaključke o nečemu o čemu
nemamo ni pojma, a čemu ipak pridajemo
objektivnu realnost; to su sofističke
opsjene čistog uma, npr. kada
na temelju toga što postoji svijet, ili
na temelju svrsi shodnostd organizama.
ih na osnovu postojanja "moralnog
zakona u nama" zaključujemo
da postoji Hog
sofita (tal. soffitta) arhit. izgled luka,
arhitrava ili ukrašenog stropa kad
se gledaju odozdo; kaz. pokretna, viseća
dekoracija na pozornici koja
prikazuje nebo, oblake i dr.
sofizam (ar.) 1. mistično naučavanje
jedne vjerske sljedbe, osobito u Perziji
i Indiji, po kojem je sve što u
svijetu postoji identično, a čovjek
emanacija božanstva koja teži ponovnom
sjedinjenju s božanstvom
sofizam (grč. sofisma lukavstvo, zavaravanje}
2. nešto mudro ili lukavo
smišljeno; osobito: zaključak na temelju
dvosmislenosti izraza za srednji
pojam gdje se to čini radi obmanjivanja
drugog (primjer: Epimenid,