Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik stranih rijeci-Prepravljeni.pdf - Gripe

ara 160 bar
baranda (šp. barranda) ograda u areni
gdje se izvode borbe s bikovima
baraonda (tal. baraonda) metež, vreva,
buka, kaos, zbrka
baratati (tal. barattare) vješto poslovati;
razumjeti se u nešto; vješto rukovati,
spretno postupati
baraterija (tal. baratteria) pom. svaka
nepoštena ili protuzakonita radnja
kapetana ili mornara kojom se nanosi
šteta vlasniku broda i ostalim
zakonitim interesentima; podvala,
prijevara, potkradanje, krijumčarenje
baratirati (tal. barattare) trgovati davanjem
robe za robu, trgovati razmjenom
barato-trgovina (tal. baratto) razmjena,
trgovina kod koje se daje roba za
robu, osobito uobičajena u knjižarstvu
baraža (fr. barrage) brana; pregrada,
greda kojom se preprečuje put, rampa;
pristojba za prelazak preko mosta,
mostarina; voj. baražna vatra za -
prečna vatra, zaporna vatra
baražist (fr. barragiste) čuvar brane,
rampe
barba (lat. barba, tal. barba brada)
stric, ujak; naziv za starijeg čovjeka
(u Dalmaciji); in barbam (lat.) u bradu,
tj. u brk, u lice
barbakan (fr. tal. barbacane, lat. šp.
barbacana) voj. vanjski zid bedema
s puškarnicama; stražarska kula;
propust za vodu ili za svjetlost
barbar (grč. barbaros) v. barbarin
barbarin (grč. barbaros) kod starih Grka:
svaki onaj koji nije znao govoriti
grčki, dakle tudinac, stranac; kod
Rimljana: narodi koji nisu imali ni
grčke ni rimske naobrazbe; danas:
nenaobražen, grub, surov čovjek, divljak;
barbar
barbarizam (grč. barbarismos) gram.
uporaba stranih riječi i izraza u govoru
i pisanju, osobito za ona zna-
čenja za koja imamo hrvatsku riječ,
npr.: šnajder, šuster (krojač, postolar),
bez da sam znao, imate li što za
jesti (bez mog znanja, imate li što za
jelo); gruba jezična pogreška na štetu
jasnoće i čistoće jezika; kovanica,
pogrešno upotrijebljena riječ
barbarizirati (grč. barbarizo) učiniti
nešto barbarskim, pobarbariti; ogriješiti
se o pravila i čistoću jezika,
govoriti u kovanicama, iskvareno, nepravilno
barbarski (grč. barbarikos) prvotno:
strani, tuđinski; nečovječan, grub,
surov, divlji; suprotan duhu i pravilima
jezika; barbarski ornament gotički,
keltski i ovima slični oblici ornamenata
barbarstvo (grč. barbaros) nenaobraženost,
neuljuđenost; grubost, surovost,
divljaštvo
Barbe-bleu čit. Barb-ble (fr.) vitez iz
starofrancuske priče koji je poznat
po tome što je ubio svojih šest žena;
Modrobrad
barbir (tal. (barbiere) brijač; ranar, vidar;
pučki liječnik (pušta bolesnicima
krv)
barbirati (fr. barbe, barbifier) brijati,
šišati; kuh. skidati ljuske s ribe
barbiton (grč. barbiton) starogrčki glazbeni
instrument s mnogo žica, sličan
liri; polikord
barbiturat (lat. po imenu lišaja Usnea
barbata, uricum acidum, mokraćna
kiselina) derivat barbiturne kiseline,
upotrebljava se kao sredstvo za liječenje
nesanice
barbon (tal. barbone) zool. riba koštunjača'iz
porodice trlja; trlja, trilja,
batoglavac
barbula (lat. barba brada) bradica; barbula
hirsi čit. barbula hirzi (lat.) dlake
koje kod muškaraca i staraca na-
$ rastu u ušima
bard (engl. bard, kelt. bardd) pjesnik i
pjevač starih Gala i ostalih keltskih