Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik stranih rijeci-Prepravljeni.pdf - Gripe

subdukcija 1351 su bkontraran
mina n te, četvrti ion u dijatoničkoj
ljestvici tonova
subdukcija (lat. subductio) odvodenje,
uklanjanje; med. odvodenje nečistoće
u tijelu; cijeđenje, filtriranje
suberit (lat. subcr pluta.) tehnol. sintetički,
umjetni proizvod od izmrvljenog
pluta i kakvog mineralnog
ljepila, tvrdi od pluta
suberizacija (lat. suber pluta, suberisatio)
bot. o pluta va nje
suberozan (lat. suberosus) plutast
subfebrilan Gat, subfebrilis) med. podgroznični,
kaže sc za temperature
koje su blizu temperaturama groznice,
između 38 3 C i 38,5 °C
subinvolucija (lat. sub, involutio povijanje)
med. nepravilno i nedovoljno
smanjivanje i skupljanje maternice
nakon poroda i pobačaja
subito (lat. subito) iznenada, odjednom;
glaz. brzo, žurno
suhjekcija (lat. subjeetio podmetanje)
ret. pitanje koje govornik sam sebi
postavlja, pa zatim sam na njega odgovara
subjekt (lat. subjeetum ono što je podmetnuto)
podloga, temelj; gram. rečenični
dio koji vrši radnju ili o kojem
se govori (supr. predikat); pojedinac,
osoba (za razliku od objekta
ili stvari); pren. čovjek predodređen
za neki posao (s obzirom na svoju
sposobnost ili valjanost): fil. nositelj
doživljaja, ono što ima opažajc, predodžbe,
osjećaje i želje, tj. ja
subjektivan (lat. subjeetivus) osobni,
unutrašnji, koji se tiče subjekta, koji
potječe od subjekta (osobe), a ne od
stvari; pren. koji polazi od sebe, jednostran,
pristran, osoban; subjektivni
osjećaj psih. osjećaj koji je nastao
unutrašnjim podražajem; supr. objektivan;
v. idealizam
subjektivitet Gat, subjeetivitas) postojanje
i valjanost nečega samo za duh
koji spoznaje, osobno zamjećivanje i
shvaćanje; jednostranost, pristranost;
supr. objektivitet.
subjektivizam (lat. subjeetivismus) fil.
1. u teoriji spoznaje: shvaćanje daje
cjelokupna spoznaja subjektivna, i to:
a) da svi iskazi ovise o subjektu koji
ih daje, tako da jedan sud za nekoga
može vrijediti kao istinit, a za drugog
kao lažan, a objektivne istine su isključene,
ili da jedna vrsta subjekata
može nešto smatrati istinitim, a
druga lažnim, te prema tome apsolutne
istine nema; b) da svaka spoznaja
shvaća stvari onako kako se
prikažu subjektu koji ih spoznaje, a
ne kakve su zapravo (glavni predstavnici
su solisti, posebice Protagora
sa svojom mišlju: "Čovjek je mjerilo
svih stvari"); 2. u etici: shvaćanje
da je cilj moralnog djelovanja uspostavljenje
subjektivnog stanja, bila
to radost (hedonizam) ili blaženstvo
(eudajmonizam); pren. pristranost;
supr. objektivizam
subjektivnost (lat. subjeetivitas) v.
subjektivitet
subjonctif čit. sibžonktiv (fr.) naziv za
konjunktiv u francuskoj gramatici
subjunktiv (lat. subjunctivus modus)
gram. v. konjunktiv
subkarbon Gat, sub, carbo ugljen) geol.
donja formacija kamenog ugljena
subkontraoktava (lat. sub. contra,
octava) glaz. ljestvica C.—H2, koja
je za jednu oktavu ispod kontraoktave
(njezin najdublji ton sa 16, 17
titraja u sekundi je najdublji ton cijelog
tonskog sustava)
subkontraran (lat. subeontrarius)
"podsuprotan"; log. naziv za suprotnost
između djelomično potvrdnih i
djelomično niječnih sudova od kojih
jedan ne niječe isto što drugi potvrđuje.
npr. "Neke ptice su selice'' i
"Neke ptice nisu selice" (oba subkontrarna
suda mogu biti istinita)