Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik stranih rijeci-Prepravljeni.pdf - Gripe

vita 1-481 vitrioleseirati
vita Gat. vita život) životopis, tijek života,
curriculum vitae
vita brevis, ars longa (lat.) život je
kratak, umjetnost je duga (latinski
prijevod početka Hipokratovih "Aforizam
a")
vitalan (lat. vitalis) životni, koji se tiče
života; živahan, sposoban za život,
sa životnom snagom: oživljavajući,
koji pomaže život: pren. veoma važan,
bitan, neophodan
vitalijanci Gat. vita) v. viktualijanci
vitalist fil. pristaša vitalizma
vitalitet (lal. vitalitas) životna snaga,
životnost, sposobnost za život; prosječno
trajanje života (npr. kod nekog
naroda), vjerojatnost življenja
vitalizam (lat. vitalis životni) 1. biol.
teorija po kojoj se život ne može objasnili
samo kemiisko-fizićkim procesima
u njemu, nego treba uzeli pritom
u obzir i određena nematerijalna
načela; 2. naučavanje o postojanju
života u prividno neživim tijelima
zbog djelovanja duhova koji su u njima;
vjerovanje da se duhovi javljaju
u drvenim stolićima
vitalni osjećaj psih. opći osjećaj života,
tj. onaj u kojem se ogleda, u našoi
svijesti, opće stanje našeg organizma,
cjelokupno zdravstveno slanje
vitamini (lat. vita život) mn. biol. razne
hranjive tvari koje su potrebne za
prehranu organizma; nalaze se u većini
namirnica, osobito u zelenim
dijelovima biljaka, svježim plodovima
i sjemenju, u svježem mesu, žutaniku,
mlijeku i dr: prehrana u kojoj
nema vitamina izaziva različite bolesti
(skorbut, rahitis, beriberi, pola
rgu itd.)
vitelus (lat. vitelius, vitulus) žumance
vi ti a aetatis ćit. vicia etatis (lat.) mn.
mane, grijesi mladenačkog doba,
grijesi mladosti
vitiligo (lat. vitiligo lišaj) med. nestajanje
pigmenata u koži tako da se
na Lim mjestima pojavljuju bijele dlačice
vitium canonicum ćit. vicijum kanonikum
(lat.) tjelesna mana zbog koje
je netko nesposoban za svećenika
vitium cordis čil. vicijum kordis Gat.)
med. srčana mana
vitium naturae ćit. vicijum nature
(lat.) med. prirodni (ili: urođeni) nedostatak
vi ti ej iz nm sustav radničkih zajednica
koji je nastao u Engleskoj nakon Prvog
svjetskog rata sa svrhom da u
industrijskim poduzećima sudjeluju,
pored poslodavaca, i radnici u razmjernom
dijelu dobiti; naziv po prvom
predsjedniku odbora koji se
bavio ovim pitanjem, J. H. VVhitlevu
vitraža (fr. vitrage) staklena vrata;
staklena pregrada, prozorske zavjese;
prozori; u primijenjenoj umjetnosti:
različilim bojama izrađena dekorativna
slika u staklu, kao ukras
u arhitektonskom interijeru
vitrescibilan (lat. vi trosci bi li s) koji se
može pretvorili u staklo, pretvorljiv
u staklo
vitrezan Gal. vitreus staklen, fr. vitreux)
staklast, kristalast; proziran, sjajan
vitrificirati (lat. vitrificare) postakliti,
pretvorili (ili: pretvarati) u staklo
vitrifikacija (lat. vitrificatio) postakljivanje,
pretvaranje u staklo, postak-
I je nje
vitrina (fr. vitrine) staklen ormar za
smještaj sitnijih umjetničkih predmeta:
dućanski izlog; prozor
vitriol (lat. vitreolus dein. od vitreus
staklen, fr. vitriol. šp. vitriolo) kem.
sulfat (tj. sol sumporne kiseline) od
različitih kovina, bakra (zvani plavi
vitriol, modra galica), željeza (zvani
zeleni vitriol, zelena galica), cinka
itd.
vitriolescirati (lat. vilriolescere) kem.
pretvarali se u vitriol