Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik stranih rijeci-Prepravljeni.pdf - Gripe

lođa 823 logodijareja
loda (tal. loggia) = loža; osobito: pokriven
i poluotvoren hodnik, u prizemlju
ih na katu, oko neke kuće, galerija,
hodnik sa svodovima
log (njem. Logge, engl. log) pom. instrument
za mjerenje brzine brodova
logaedski stihovi (grč. logos riječ,
aoide pjevanje, pjesma) metr. stihovi
kod kojih su sjedinjene stope raznih
ritmova, npr. daktilski i trohejski, pa
izgleda kao da stoje u nekoj sredini
između pjesničkog (aoide) i proznog
(logos) ritma
logaritam (grč. logos odnos, arithmos
broj, lat. logarithmus) mat. logaritam
jednog broja (z) za neki osnovni broj
ili osnovu, bazu (b), zove se eksponent
(izložitelj) koji nam pokazuje
kojoj je potenciji, stupnju baze b, jednak
broj z. Ako je dakle z = b 1 , onda
je 1 = log z (za bazu b). Tako je,
primjerice, po običnom, Briggsovom
ili dekadnom sustavu logaritama (s
bazom: b = 10) 1 log. od 10, 2 log. od
100, 3 log. od 1000, 5 log. od 100.000
itd. budući da su brojevi 10, 100,
1000 itd. prva, druga, treća itd. potencija
od 10
logaritamski (grč. logarithmos) mat,
koji se tiče logaritma; logaritamske
tablice knjiga u kojoj su izračunani
logaritmi jednog sustava brojeva
logaritmika (grč. logarithmos) mat.
nauk o logaritmima; v. logaritam
logat (tur.) rječnik
loger (njem. iz niz. logger, lugger) pom.
mali obalni jedrenjak s jednim do tri
jarbola
logi- (grč. logizomai mislim, sudim)
predmetak u složenicama koji označava
nešto u vezi s mišljenjem, suđenjem,
prosuđivanjem
logicitet (grč. logike, lat. logicitas) karakter
onoga što je logično; supr. fakticitet
logicizam (grč. logikos razumni, logički)
fil. naučavanje (ili: metoda) koja
logiku čini osnovom, načelom filozofije;
supr. psihologizam
logičan (grč. logikos) koji je u skladu
sa zakonima mišljenja, koji pravilno
misli, dosljedan u mišljenju i rasuđivanju
logičar (grč. logike) učitelj pravilnog
mišljenja; onaj koji pravilno misli,
razuman, razborit čovjek
logički (grč. logike) koji se tiče logike,
koji pripada logici, koji je u vezi s
logikom
logija (grč. logos slovo, pojam, razlog,
odnos, učenje) završna riječ u složenicama,
znači: znanje, naučavanje, znanost,
npr. bio-logija, psiho-logija, socio-logija,
filo-logija itd.)
logika (grč. logos, razum; odnos; pojam,
logikos koji se tiče razuma, razumni,
logike sc. techne vještina) fil. znanost
0 zakonima mišljenja, tj. o onim zakonima
mišljenja kojih se valja pridržavati
pri stjecanju znanstvenih
spoznaja; u užem smislu: znanost o
prirodi i postanku pojmova, sudova i
zaključaka; pren. zdravo mišljenje i
rasuđivanje, dosljednost u mišljenju
1 rasuđivanju; logika činjenica zakonitost
u prirodnom zbivanju
logistika (grč. logistike) vještina računanja
pomoću slova (umjesto brojki),
algebra; vještina izvođenja zaključaka,
sposobnost zaključivanja; voj.
znanost koja uči kako se proračunavaju
vrijeme i prostor koji su potrebni
da bi se izveo kakav taktički
pokret
logo- (grč. logos) predmetak u složenicama
sa značenjem: riječ, govor; razum,
um
logodedalija (grč. logos, daidallo uresim,
krasim) slatkorječivost, krasnorječivost,
vještina govora
logodijareja (grč. logos, diarreo protječem,
istječem) bujica riječi bez
smisla, pretjerano govorenje, pretjerana
opširnost u govoru