Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik stranih rijeci-Prepravljeni.pdf - Gripe

dazimetar 248 debalkanizirati
u Terencijevoj komediji Djevojka s
otoka Androsa)
dazimetar (grč. dasys gust, metron) fiz.
sprava za mjerenje gustoće zraka
DDT čit. di-di-ti (DDT = kratica za diklor-difenil-triklormetil-metan)sredstvo
za uništavanje gamadi (bijela
kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva
za bilje i više životinjske organizme);
izumitelj Švicarac Paul
Miiller 1939.
de (fr. deux, lat. duo) 1. dva; deux a
deux čit. dez-a-de (fr.) kod biljara:
dva po dva, dva i dva, par i par
de facto čit. de fakto (lat.) zaista, doista,
stvarno
de gravi causa čit. de gravi kauza (lat.)
zbog važnog razloga
de gustibus (et coloribus) non est
disputandum čit. de gustibus (et
koloribus) non est disputandum (lat.)
0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati,
tj. ukusi su različiti
de jure (lat.) po pravu, s pravnog stajališta;
usp. de facto
de lana caprina rixari čit. de lana
kaprina riksari (lat.) boriti se za kozju
kostret, tj. za nešto nevrijedno,
pravdati se za sitnicu, "mlatiti praznu
slamu"
de lege ferenda (lat. lex zakon, ferendus
koji treba, mora biti donesen)
po zakonu koji bi trebalo propisati
kako bi o nekom prijeporu mogao biti
izrečen pravorijek; de lege lata (lat.
latus donesen) po zakonu koji postoji
de luxe čit. d'liks (fr.) raskošno, luksuzno
de nihilo nihil (lat.) v. eks nihilo nihil
de non praejudicando čit. de non prejudikando
(lat.) prav. ne nanoseći
štetu, bez oštećivanja nečijih prava
de plano (lat.) prav. jednostavno, ukratko,
bez okolišanja
de profundis (lat.) "iz dubina" (početak
130. psalma, u Kat. crkvi pokajnička
1 žalosna pjesma)
de rigore juriš (lat.) po strogosti zakona
de te fabula narratur (lat.) o tebi se
basna priča (rečenica kojom — kad
netko "grijeh kaže a grešnika neće"
— upozoravamo tangiranoga da se o
njemu radi)
de tempore (lat.) u pravo vrijeme; primjereno
prilikama
de visu čit. de vizu (lat.) "po viđenju",
"iz viđenja", očigledno, kao očevidac
De vi vis nil nisi verum (lat.) O živima
(ne treba govoriti) ništa ako ne istinu
de- (fr. de) 2. predmetak u složenicama
sa značenjem: a) odvajanje, rastavljanje,
ukidanje (npr. demobilizacija);
b) padanje, srozavanje, snižavanje
(npr. devalvacija, degradacija)
de. kratica deleatur (jat.) neka se briše
Dea Dia (lat.) mit. staroitalska božica
plodnosti zemlje
dead bali čit. ded bol (engl.) šport. tzv.
mrtva lopta u tenisu, lopta izvan igre
dead heat čit. ded hit (engl.) šport,
"mrtva utrka", kad oba konja stignu
istodobno na cilj
dealbacija (lat. de-albare pobijeliti)
pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina
deartikulacija (lat. de-articulatio) med.
iščašenje, uganuće
deauracija (lat. de-aurare pozlatiti)
pozlaćivanje, pozlata
debakl (fr. debacle) prolom leda; pren.
propast, slom
debaklaža (fr. debaclage) pom. čišćenje
luke, uklanjanje istovarene robe,
brodova itd.
debaklirati (lat. de-baculare, fr. debacler)
očistiti luku, tj. istovarene brodove
ukloniti iz luke
debalaža (fr. deballage) trg. raspakivanje
svežnjeva i sanduka s robom
debalirati (fr. deballer) trg. raspakirati
svežnjeve, sanduke s robom
debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske
karakteristike; profmiti; europeizirati