Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik stranih rijeci-Prepravljeni.pdf - Gripe

manufaktura 852 maran tican
manufaktura (lat. manufactura) 3, složena
kooperacija koja počiva na podjeli
rada; njezinu tehničku osnovicu
čini zanat; razvija do virtuoznosti
umjetnost radnika u vršenju djelomičnih
opcracija, ali ga čini nesposobnim
da sam izradi cijeli proizvod;
radnik postaje bogalj, nesposoban za
rad izvan manufakture, ali umjetnik
u njezinom .sklopu; podjelom rada u
manufakturi vrši se i pojednostavljenje
zanatskog alata, njegovo prilagođavanje
djelomičnim operacijama
radnika: time se u manufakturnom
razdoblju kapitalizma pripremaju
materijalni uvjeti za mehanizam koji
se sastoji iz kombinacije jednostavnih
instrumenata; predstavlja oblik krupne
proizvodnje koji se javlja u raznim
povijesnim razdobljima; međutim,
karakteristična je za kapitalizam
od 16. do 19. st.; postaje ili
kombinacijom prije samostalnih raznih
zanata u jedan povezani proces
proizvodnje u kojemu se dalje usavršava
podjela rada ili koncentracijom
radnika istog zanata, koji se
također raščlanjuje;; prema karakteru
proizvoda razlikujemo heterogenu
i organsku manufakturu; 2. naziv
za tekstilnu industriju
manufakturirati (fr. manufacturer)
raditi, izrađivati, proizvoditi (robu)
manufakturist (fr. manufacturier)
obrtnik, zanatlija; tvorničar; trgovac
manufakturnom robom
mauukapcijn (lat. manucaptio) prav.
pismeno jamstvo
manukaptor (lat. manucaptor) prav.
onaj koji daje pismeno jamstvo
manumisija (lat. manumissio puštanje
iz ruku) u starom Rimu: davanje slobode
robu
manus (lat. manus) ruka
manuskript (lat. manu scriptum) rukopis,
osobito onaj koji je pripremljen
za objavljivanje, za tiskanje
manustupracija (lat. manu-stupratio)
spolno samozadovoljenje. onanija,
masturbaciji!, ipsacija
manutencija (lal. manu-tentio) prav.
v. manutenencija
manutenencija (lat. manu-tenentia)
prav. održavanje na snazi. npr. nekog
zakona; zaštita prava posjedovanja
manx čit. menks (engl.) keltski jezik
manjanerija (fr. magnanerie) zavod za
uzgoj dudovih svilaca; svilarstvo
manjkati (tal. mancare) nedostajati, ne
biti nazočan: ne biti dovoljno
manžc.ta (fr, manchette) narukvica,
orukvica; manseta
mnpa (lat. mappa) zemljovid, plan. crtež:
torba, aktovka, korice za držanje
spisa, planova, crteža
maper (fr. mappeur) voj. crtač zemljovida,
osobito vojnih zemljovida, karata
i crteža
mapirati (lat. mappa) crtati zemljovide;
neki predjel ili zemlju kartografski
snimati (ili: snimiti)
mapmond (fr. mappeinonde) mapa cijele
Zemlje, planiglob
marabu-pera (fr. marabouts) pera od
marabua (rode toplih krajeva), zbog
izvanredne ljepote služti kao ukras,
osobito na ženskim šeširima
marabut (ar.) 1. musliman starosjedilac
ili svetac; 2. muslimanski nadgrobni
spomenik
Maranatha (aram.) Gospodine, dođi!
(zazivanje ponovnog Kristova dolaska
na kraju prakršćanskih obreda)
mnrangun (tal. marangone) tesar, drvodjelja
marani (šp. marranos) Židovi i Mauri
u Španjolskoj koji su, pod pritiskom
inkvizicije, morali primiti kršćanstvo,
ali su potajno i dalje ostali vjerni
svojoj ranijoj religiji
marantičan (grč. marantikos) med. koji
je nastao zbog slabosti, zbog gubljenja
tjelesne snage: marastičan
maran/a 853 marginirati
maranza (grč. maransis) med. slabljenje,
venjenje, gubljenje snage i svježine
marnskin {fr. marasquin), tal. marasehino)
vrsta finog likera od trešanja,
trešnjevača
marastičan (grč. maraino) med. v. marantičan
maraton 1. trkačka disciplina na 42
km; 2. pren. sve što dugo traje
marnugija (grč. maraugia) med.
titranje pred očima, gubljenje vida;
fotopsija
maraznm (grč. marasmos nestajanje,
venjenje, gubljenje) med. gubljenje
tjelesne snage i svježine zbog bolesti;
senilni morazam (lat. marasmus
senilis) gubljenje snage i svježine
zbog starosti, staračka nemoć
marcando (tal.) glaz. istaknuto, s posebnim
naglaskom,
inarcato čit. markato (taL) glaz. v. marcando
marcescirati (lat. marcescere) postajati
trom, slab, slabiti, mlitaviti
marciale čit. marčale (tal.) glaz. kao
marš, vojnički, ratnički
Marcijal starorimski pjesnik (45—104),
poznat- po duhovitim epigramima
marcijalan (lat. marlilis Marsov, boga
rata, Mars) ratnički, ratoboran, borben.
ratni; srčan, hrabar, odvažan;
divlji; usp. Mars
marcijalitct (lat. martialitas) v. marcijalizam
marcijalizam (lat. martialis Marsov,
boga rata, Mars) ralobornost, borbenost,
sklonost ratovanju
marcipan (lat. Marci panis, tal. marzapane)
kolač od badema i šećera
Marduk glavno božanstvo starih Babilonaca,
tvorac svijeta i gospodar života
mareaža (fr. mareage) mornarska, brodarska
plaća; ugovor između vlasnika
broda ili trgovca i posade broda
marela (lat. amarus gorak, tal. amareflla)
bot. v. amarela
marenda (tal.) doručak, užina
mareograf Gat. mare more, grč. grafo
pišem) uređaj koji automatski bilježi
visinu morske vode; služi za određivanje
srednje razine površine mora.
prema čemu se određuju nadmorske
visine ostalih točaka, plimomjer
mareometar (lat. mare more, grč. metron
mjera, mjerilo) v. mareograf
margarin (grč. margaron biser, fr. margarine)
umjetni maslac, pravi se od
smjese biljnog ulja (sezamova ulja) i
obranog mlijeka, ukusan je i hranjiv
kao i prirodni maslac, samo što ne
sadrži vitamine; danas se proizvodi
više vrsta margarina, od kojih se nekima
dodaju i vitamini
margarit (grč. margaron biser) miner,
biserasti tinjac, sn;brnast tinjac sedefa
stog sjaja
margnrita (grč. margaron, margarites
biser) med. pjega na rožnici, slična
zrnu bisera
margarite (Jat. margarilae) mn. u Kat.
crkvi: komadići posvećene hostije koji
se daju bolesnicima
margaritom (grč. margarites biser]
med. izraslina slična zrnu bisera,
bisernik
mnrgerita (fr. marguerite) bot. biljka
krašuljak, ivančica
margina (lat. margo, gen. marginis rub,
tal. margine) prazan prostor sa strane
na pisanim i tiskanim listovima,
bjelina; usp. margo
marginalan (lat. marginalis) koji se tiče
ruba. koji se nalazi na rubu. rubni
marginalije (lat. marginalia) mn. bilješke
(ili: napomene, primjedbe)
napisane na rubu, sa strane (npr.
neke knjige)
marginirati (lat. marginare) obrubili:
napisali (ili: pisati) primjedbe na rubu
lista (ili: sa strane) u knjizi, pokraj
tiskanog teksta