Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik stranih rijeci-Prepravljeni.pdf - Gripe

Ork 1003 ornaturn
jak i lijep čovjek, ljubimac božice Kos
(Zore), nakon smrti pretvoren u zviježđe;
astr. zviježđe od 136 zvijezda
koje sc mogu vidjeti golim okom
Ork (lat. Orcus) mit. prebivalište mrtvih,
donji, podzemni svijet kod starih
Rimljana; Tartar
orkan (tal. oragano, fr. ouragan, šp. huracan)
riječ iz jezika otoka Haiti: velika
bura, osobito u tropskim krajevima.
vihor; pren. bura, vihor, npr.
strasti, gnjeva, oduševljenja itd.
orkestar (grč. orehestra plesalište) kod
starih Grka: mjesto gdje se plesalo i
pjevalo; prostor između pozornice i
gledališta gdje je kor plesao i pjevao:
mjesto na atenskom trgu gdje su se
prodavale knjige; kod Rimljana: mjesto
ispred pozornice gdje su sjedili
senatori; danas: skup većeg broja svirača
i glazbenih instrumenata radi
izvođenja nekog glazbenog djela; osobito:
mjesto u kazalištima i koncertnim
dvoranama za glazbenu kapelu;
orkestar
orkestika (grč. orehestike) vještina
plesanja
orkestracija (grč. orehestra plesalište)
preradba i prilagodavanje glazbenog
djela za razne instrumente orkestra
orkestrion (grč. orehestra plesalište)
glaz. 1. orgulje sa žicama, izum opata
Voglera, u Amsterdamu 1789. (zove
se i organokord); 2. sličan prvome
glazbeni instrument sa žicama i cijevima,
u obliku koncertnog glasovira,
izumljen u Pragu 1791.; 3. veliki automatski
glazbeni instrument, napravljen
1851. u Dresdenu
orkestrirati (grč. orehestra plesalište)
glazbeno djelo preraditi i prilagoditi
za razne instrumente orkestra
orko (tal. orco pakao) u talijanskim
psovkama: eufemistička riječ umjesto
porko (proklet)
Orlando furioso čit. Orlando furiozo
(tal.) poznati ep talijanskog pjesnika
Ludovika Ariosta (1474—1533) o
"mahnitom" Rol and u, junaku iz doba
Karla Velikoga (8. st.)
orlean lijepa crveno obojena tvar, dobiva
st: od sjemena južnoamerićke
biljke Bixa orcllana; sadrži narančastocrvenu
obojenu tvar (biksin) i
jednu smeđu (orelin); upotrebljava
se, u hojarstvu, za izradbu uljenih i
vodenih boja, za bojenje maslaca, sireva,
ulja, margarina, flrnisa i dr.
ormanica (tal. armare oružati) brod.
brodica, laka senjska lađa
ormolju (engl. ormolu) pozlaćena bronca;
predmeti ukrašeni takvom pozlatom
Ormuzd (perz. ah ura mazda) mit. genij
koji stoji na čelu prvog dana stare
perzijske sunčane godine; u naučavanju
Zaratustrine religije: svjetlost,
načelo dobra (za razliku od Ahrimana
u kojem je oličeno načelo zla)
ornacija (lat. ornatio) kićenje, urešavanjc,
ukrašavanje, uljepšavanje,
raspoređivanje ukrasa
ornament (lat, ornamentum) ukras,
ures, šara, nakit; osobito: ukras ili
šara na građevinama, posudama i dr.
ornamentika (lat. ornamentum) skup
ukrasa; vještina ukrašavanja; nauk
o uporabi i primjeni ornamenata
ornamentirati (lat. ornamentare)
ukrasiti, ukrašavati, uresiti, urešavati,
kititi, opskrbiti ornamentima
omamentist (lat. ornamentum) ukrašavatelj,
uresitelj, onaj koji pravi
ukrase, ornamente na građevinama,
posudama i dr.
ornat (lat. ornatus) ukras, nakit; osobito:
propisno odijelo, svečano odijelo
velikodostojnika, svećenika, svećeničko
ruho; u punom ornatu u propisnom
svečanom odijelu i sa svim znacima
svog čina i dostojanstva
ornatamente (tal. ornatamente) glaz.
ukrašeno, izvodeno s ukrašavanjem
ornatura (lat. ornatura) v. omacija